Bila je to sjednica ministarskog vijeća potpuno posvećena sankcijama. Šefovi diplomatija zemalja Evropske Unije donijeli su sankcije protiv Sirije, Irana, Libije i Bjelorusije. U slučaju Sirije, predsjednik Bašar el Asad najprije je ostao pošteđen, ali on nije ispunio očekivanja, izjavio je njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle i obrazložio: "Sirijskom predsjedniku Asadu je ponuđeno da bude izuzet od sankcija ukoliko se vrati politici dijaloga i ako prestane sa represijama prema sopstvenom narodu. On to nije iskoristio. Sada bismo morali proširiti sankcije. Kada neko tako postupa i tlači svoj narod, to ne može proći bez odgovora Evropske unije."

Tako su Asad, članovi njegove porodice i grupa bliskih saradnika dobili zabranu putovanja u zemlje EU. Istovremeno će njihovi računi u bankama i uopšte raspolaganje imovinom u EU biti zamrznuto.

Politički procesi u Bjelorusiji "potpuno neprihvatljivi"

Kada je u pitanju Iran sada je stotinu preduzeća dobilo zabranu poslovanja sa preduzećima iz zemalja članica Evropske Unije. Brisel na taj način želi privoliti Teheran da se vrati za pregovarački sto kako bi se mogli riješiti sporni problemi u vezi sa iranskim atomskim programom.

Zabranu putovanja u EU dobilo je i 13 osoba iz najužeg okruženja bjeloruskog diktatora Aleksandra Lukašenka. "U Minsku, koji se, da podsjetimo, nalazi na tlu Evrope, još uvijek imamo potpuno neprihvatljive političke procese i politički motivirane presude", kazao je švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt.

Podrška palestinskoj državi

Po pitanju Libije EU je podijeljena i ne zna šta da učini. Neke članice podržavaju vojnu akciju NATO-a, druge su opet protiv. Uprkos borbi koje traju sedmicama ni izdaleka se ne nazire pobjeda ustanika. Pa ipak je šefica evropske diplomatije Catherine Ashton u nedjelju u uporištu libijskih ustanika Bengaziju otvorila ured Evropske Unije. Pritom je izjavila : "Ovdje sam kako bih vam poručila da podrška EU neće biti kratkoročna već obimna i duboka. Ne želimo samo da vam pomognemo sada, već i u budućnosti, toliko dugo koliko nas budete željeli."

Ministri EU usaglasili su se da treba pomoći bliskoistočne mirovne pregovore i osnivanje palestinske države. To je po mišljenju njemačkog šefa diplomatije Guide Westerwellea veoma važno, kako bi uspjelo tzv. arapsko proljeće.

Autori: Christoph Hasselbach / Jasmina Rose

Odg. urednica: Marina Martinović