Prije šest tjedana gotovo svi ministri unutarnjih poslova Europske unije pohvalili su dogovor o reformi zakona o migracijama i procedurama azila i čak ga okarakterizirali kao "povijesni". Nakon godina pregovora konačno je postignut dogovor oko vrlo osjetljivog i ponekad emotivnog pitanja migracija, iako bez glasova Poljske i Mađarske. Na summitu EU-a nešto kasnije ove dvije države su još jednom jasno poručile kako ni pod kojim uvjetima neće pristati na rješenje po kojem oni koji odbiju od preopterećenih zemalja poput Grčke ili Italije prihvatiti izbjeglice po određenom ključu, plaćaju neku vrstu odštete od 20.000 eura po izbjeglici. Mađarski premijer Viktor Orban je krajem lipnja nedvosmisleno rekao: "Nećemo platiti".

Sada je opet ugrožen cijeli paket koji sadrži šest zakona. Tijekom ponovnih neformalnih konzultacija u španjolskom vinogradarskom mjestu Logroño, ministri EU-a nisu se uspjeli dogovoriti o posljednjem detalju koji nedostaje. No tek kada sve bude odlučeno i dogovoreno, cijeli paket može biti poslan na teške pregovore sa skeptičnim Europskim parlamentom. Cilj je donijeti zakone u proljeće iduće godine, i to prije nego što se parlamentarci oproste od svakodnevnog posla i usredotoče na kampanju za europske izbore u lipnju.

- pročitajte i ovo:  Sporazum EU-a s Tunisom o migrantima

Krizni mehanizam ugrožava kompromis oko azila

No koji je to zadnji sporni problem? Treba pronaći hitnu uredbu koja će se koristiti ako neočekivani broj migranata želi ući u neku od zemalja na vanjskim granicama i podnijeti zahtjev za azil. Prema želji "prvih država" na jugu, odnosno Grčke, Italije, Španjolske, Malte i Cipra, ovaj bi krizni mehanizam trebao izgledati ovako: u slučaju velikog broja dolazaka, migranti bi mogli jednostavno nastaviti prema sjevernoj Europi bez provjere.

Osim toga, u vrijeme krize trebalo bi obustaviti povratak migranata u države na jugu,  koje bi zapravo bile odgovorne prema dublinskim pravilima o azilu. Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser odbacila je ovaj krizni mehanizam. "Ne, Njemačka ne može živjeti s tim", rekla je na skupu ministara u Španjolskoj, koja trenutno predsjeda EU-om.

Zašto je njemačka ministrica tako reagirala? Zato što je Njemačka glavna destinacija za tražitelje azila unutar EU-a. U 2022. godini u Njemačkoj je podneseno 250.000 zahtjeva za azilom. Deklarirani cilj Nancy Faeser je zapravo smanjiti broj dolazaka u Njemačku. Ako je moguće, migrante treba zbrinuti i o njihovoj daljnjoj sudbini odlučiti u zemljama prvog ulaska, odnosno na vanjskim granicama, u pravilu u Grčkoj ili Italiji.

Ministri su stoga dogovorili nove, brže "granične procedure" u centrima na vanjskim granicama kako bi se brže deportirali tražitelji azila koji su bez šanse da taj azil i dobiju. Prema zakonskom paketu EU-a o azilu, nekoliko desetaka tisuća ljudi za koje postoji vjerojatnost da će imati pravo na azil potom će se prema ključu rasporediti po svim državama EU-a kako bi se rasteretile pogranične države. Države koje ne prime dodijeljene ljude morale bi platiti 20.000 eura odštete po osobi.

U slučaju krize vraćanje izbjeglica?

Poljska i baltičke zemlje također žele koristiti kontroverzni krizni mehanizam ako se na njihovim vanjskim granicama, koje su ujedno i vanjske granice EU-a, pojavi veliki broj migranata koje bi ovamo usmjeravale Rusija ili Bjelorusija kao što je to već bio slučaj. Ove zemlje žele zadržati migrante na granicama dulje vrijeme ili ih poslati natrag u Bjelorusiju bez ispitivanja pojedinačnog slučaja.

Visoki dužnosnici EU-a ističu da će zakonodavnom paketu koji se sada dovršava trebati još nekoliko godina prije nego što zaživi na terenu. Ne treba očekivati trenutnu pomoć utopljenicima u Sredozemnom moru ili učinak odvraćanja koji bi trebao drastično smanjiti broj dolazaka, smatraju stručnjaci iz Europske komisije.

Sporazum s Tunisom kao model

Paralelno s reformiranim pravilima, Europska unija se oslanja na više sporazuma s tranzitnim zemljama i zemljama podrijetla migranata. Švedska ministrica migracija Malmer Stenegard pohvalila je deklaraciju o namjeri za sklapanje sporazuma o migraciji dogovorenu s Tunisom prošlog vikenda."Tunis je izvrstan primjer kako trebamo djelovati kako bismo izbjegli gubitke života", rekla je Stenegard u Logroñu.

Naravno, kritičari sporazuma s Tunisom, koji se u principu može svesti na pružanje ekonomske pomoći za zadržavanje migranata, stvari vide drugačije. Više od 100 europskih humanitarnih organizacija, okupljenih u Europskom vijeću za izbjeglice i prognanike, tvrdi da će EU svoju migracijsku politiku preusmjeriti na treće zemlje, bez obzira na to upravljaju li njima autokrati, kao što je slučaj s Tunisom.

Odgovorna povjerenica EU-a za unutarnje poslove Ylva Johansson oštro je odbacila ovu optužbu. "Ne prepuštamo našu odgovornost za useljavanje drugima, ali važno je izbjeći gubitak života. Stoga je apsolutno nužno raditi s partnerskim zemljama, a Tunis je jedna od njih", rekla je europska povjerenica. Tunisu će se pomoći u poboljšanju zaštite granica, borbi protiv krijumčarenja ljudi i dobrovoljnom vraćanju ljudi u njihove zemlje podrijetla.

Više novca za UN u Tunisu

Izvješća o stotinama ljudi koje su tuniske sigurnosne snage ostavile u pustinji bez vode također su primili na znanje i ministri unutarnjih poslova EU-a. No izravnih kritika na račun "zemlje partnera" nije bilo. "Moramo surađivati ​​s Tunisom. Nema nam druge", rekla je švedska ministrica Stenegard. Jasno je, prema riječima dužnosnika EU-a, da EU političari nemaju izravan utjecaj na tuniske vlasti.

Umjesto toga, njemačka ministrica Nancy Faeser računa na suradnju. "Red i kontrola su vrlo važni", kaže njemačka ministrica Faeser, . "Ljudi koji nažalost ne mogu ostati s nama ovdje moraju biti vraćeni". Faeser je objasnila kako "dolje", pri čemu misli na Tunis, već u obuci lokalne granične policije djeluje i njemačka savezna policija koja je zadužena za granice i to kako bi ih naučili pridržavanjima standarda zaštite ljudskih prava. "Mislim da je to najučinkovitiji način", smatra njemačka ministrica.

"Ostavljanje ljudi u pustinji je neprihvatljivo", kaže povjerenica Ylva Johansson. No, nije kritizirala tunisku vladu, nego je najavila dodatnu pomoć. "Postoje izazovi s kojima se moramo suočiti. Za nekoliko dana sklopit ćemo novi sporazum s Visokim povjerenikom Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) za financiranje pomoći ljudima koji su prepušteni sami sebi u pustinji. Pomoć im je apsolutno nužna."

Pregovori se nastavljaju

U sljedećih nekoliko tjedana veleposlanici EU-a u Bruxellesu trebali bi otkloniti posljednje kamene spoticanja za veliki reformski paket, uključujući i spornu hitnu uredbu. Ministri su time vrući krumpir prebacili dalje. "Vidjet ćemo dokle ćemo stići”, rekla je neodređeno Faeser komentirajući daljnji tijek pregovora.

To što Poljska i Mađarska inzistiraju na tome da paket o azilu neće provoditi ni pod kojim uvjetima kada on stvarno stupi na snagu za godinu-dvije, povjerenici EU-a za unutarnje poslove ne smeta pretjerano. Na pitanje DW-a Ylva Johansson je rekla: "Nisam zbog toga nervozna." Što je možda i razumljivo jer do tada će vjerojatno biti formirana nova EU komisija i Johansson više neće biti na dužnosti.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu