„Najprije veliki, a onda mali, samit: poslije sastanka G20 u Hamburgu, šefovi vlada Njemačke, Francuske i Italije se ponovo sastaju, ovaj put u Trstu, na Samitu o Zapadnom Balkanu. Tu će biti i Komisija EU, zatim članovi EU Austrija, Hrvatska i Slovenija te zemlje Zapadnog Balkana Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija. Kao i u Hamburgu, i ovdje će se govoriti o trgovinskim i investicionim pitanjima. U najboljem slučaju, učesnici će se dogovoriti o osnivanju jedinstvenog regionalnog ekonomskog prostora. On bi se sastojao od 20 miliona potrošača sa bruto društvenim proizvodom od 90 milijardi evra. To je gotovo isti iznos koji zajedno dostižu Hrvatska i Slovenija. Najvažniji poslovni partner je Njemačka."

„Iako se u takozvanom Berlinskom procesu radi u prvoj liniji o privredi i infrastrukturi, u Trstu neće moći ni da se zaobiđu teme kao što su izbjeglištvo i terorizam. „Balkanska ruta" je formalno zatvorena, a i broj migranata se drastično smanjio. No, priliv izbjeglica nije u potpunosti prestao. Mogao bi da se ponovi ukoliko bude prihvaćen prijedlog austrijskog ministra spoljnih poslova Sebastijana Kurca da se Sredozemna ruta zatvori."

„Na Zapadnom Balkanu, i terorizam je tema, jer je „Islamska država" navodno četvrtinu svojih evropskih boraca regrutovala u muslimanskom miljeu Albanije, Bosne, Kosova i Makedonije. I druge strane sile puštaju svoje pipke: Rusija, Turska, Saudijska Arabija i Kina. EU pokušava da zadrži nogu u vratima, ali njena kredibilnost pada: zbog internih zađevica a i zato što se sa pristupom Evropskoj uniji ne napreduje […] Ideja o regionalnom ekonomskom prostoru nailazi i na skepsu – jer se shvata i kao alternativa za pristup EU. S druge strane, manje zemlje strahuju od dominacije Srbije koja bi nosila gotovo polovinu zajedničkog BDP."

„Tome treba dodati i da se prema mišljenju mnogih skeptika stabilnost regiona smanjuje. U Crnoj Gori, kako se tvrdi, nije uspio pokušaj puča koji je podržala Rusija, u Makedoniji je formiranje vlade trajalo mjesecima, u Albaniji je opozicija bojkotovala parlament, u Bosni Republika Srpska radi na otcjepljenju. Iznad svega lebde stari konflikti iz jugoslovenskih ratova. Na primjer, napetosti između Srbije i Kosova su ponovo narasle."

„Čak i članice EU i NATO Hrvatska i Slovenija nisu sasvim „zelene". Krajem juna, Zagreb je ignorisao odluku Međunarodnog arbitražnog suda o liniji granice u Jadranskom moru. Hag je saopštio da Ljubljani pripada najveći dio Piranskog zaliva i obavezao Hrvatsku da preko jednog koridora obezbijedi Sloveniji pristup međunarodnim vodama. I pored svih tih problema, međunarodne organizacije polažu velike nade u sastanak u Trstu."

Nema pomirenja u Srebrenici

„Masakr u Srebrenici - najveći zločin u Europi od 1945. godine", piše Schwaebische Zeitung o genocidu u Srebrenici u povodu 11. jula.

„Sva nastojanja zapadnih mirovnih sila s ciljem pomirenja i postojanja zajedničkih udžbenika istorije su do sada propala. Srebrenica u međuvremenu ponovo ima gradonačelnika srpske nacionalnosti nakon što je Ćamil Duraković prošle jeseni izgubio na izborima. Njegov nasljednik Mladen Grujičić, koji je u vrijeme kada se dogodio masakr imao 13 godina, na osnovu amaneta svog predsjednika Milorada Dodika odbija presudu Međunarodnog suda pravde koji je 2007. godine zbog sistematskog progona i uništavanja određene nacionalne grupe naveo da je u Srebrenici riječ o genocidu. „Ja se sa tom presudom ne slažem", kaže Grujičić", piše Schwaebische Zeitung. 

Islamische Zeitung prenosi zahtjev Društva za ugrožene narode u kojem se navodi: „Bosanskohercegovački političari moraju se odlučno obavezati da preuzmu odgovornost za prošlost i budućnost njihove zemlje. Onaj ko sprečava suočavanje sa ratnim zločinima i širi mržnju poput predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i gradonačelnika Srebrenice Mladena Grujičića mora biti smijenjen", zatražilo je Društvo za ugrožene narode od visokog predstavnika u BiH Valentina Incka. „Neprihvatljivo je da se prije svega u Republici Srpskoj osuđeni ratni zločinci glorificiraju, da se negiraju činjenice i ignorira presuda Međunarodnog suda pravde u Hagu," kritizira ova organizacija za zaštitu ljudskih prava", piše Islamische Zeitung.

„Još uvijek nisu sahranjene sve žrtve najtežeg zločina u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Ipak prvi osuđeni počinitelji su 22 godine nakon masakra nad više od 8000 muškaraca već na slobodi", piše Neues Deutschland.

„Dok se na godišnjicu genocida u utorak sahranjuju ostaci novih 70 identificiranih žrtava genocida na mezarju u Potičarima, prema istraživanjima Agencije BIRN u međuvremenu je 12 počinitelja, koje su za ratne zločine osudili Haški tribunal ili sudovi u BiH, pušteni na slobodu nakon odsluženja kazne. Ipak Balkan je još uvijek veoma daleko od od pomirenja kada je riječ o grobovima u Srebrenici. Najprije je udruženje žrtava „Majke Srebrenice" gradonačelnika Srebrenice Mladena Grujičića proglasilo kao neželjenu osobu na komemoraciji. Nakon toga je prošle sedmice nedaleko od Potočara kamenovan njegov auto. No još više ovogodišnju komemoraciju opterećuju kontramanifestacije srpskih nacionalista. Njihov zahtjev da se sagradi spomenik bivšem ruskom ambasadoru u Ujedinjenim narodima, Vitaliju Čurkinu, koji je vetom spriječio donošenje rezolucije u Vijeću sigurnosti UN-a , je Skupština doduše odbila.

Ipak iako je gradonačelnik Grujičić nakon žestokih protesta iz zemlje i inozemstva spriječio sporno predstavljenje knjige publicistkinje koja negira genocid, ne može biti govora o dostojanstvenoj atmosferi na komemoraciji", ocjenjuje list Neus Deutschland.