1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

EU: strah od otrova koji polako ubija

Ella Joyner
30. januar 2024

Povjerenik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell upozorava na opasnost od kampanja dezinformiranja uoči izbora u Uniji. Radi se o akcijama kojima se upravlja iz inozemstva, tvrdi on. Kako se EU želi obraniti od njih?

Josep Borell
Josep BorellFoto: Press Office, Albania Premiership

U brojnim zemljama diljem svijeta se u ovoj godini održavaju izbori. U lipnju se bira i novi saziv Europskog parlamenta. Predstavnici EU-a, odnosno službe koji su zaduženi za (raz)otkrivanje dezinformacija i borbu protiv njih, već se nalaze u alarmantnom stanju.

Diplomatska služba EU-a, European Union External Action Service (EEAS), već je etablirala posebnu radnu skupinu s ciljem borbe protiv dezinformacija. Ona je objavila izvještaj u kojem se nabraja 750 slučajeva ciljanih dezinformacija od strane – inozemnih aktera. Većina dokumentiranih (dez)informacija potječe iz Rusije, ta zemlja, kako pišu autori studije, „pokušava opravdati svoju agresiju na Ukrajinu".

Većina dezinformacija je usmjerena protiv Ukrajine, a slijede Sjedinjene Američke Države, Njemačka i Poljska. Pogođeno je skoro 150 institucija, uključujući EU, NATO, ali i medijske kompanije poput Deutsche Wellea, Reutersa ili Euronewsa.

U svom drugom godišnjem izvještaju o dezinformacijama EEAS govori o konstantnim „namjernim, strateškim i koordiniranim pokušajima manipuliranja činjenica, poticanja zbunjenosti, unošenja jaza i širenja straha".

Sjedište EEAS-a u BruxellesuFoto: Nicolas Landemard/ZUMA Press/picture alliance

Učinak dezinformacija

Josep Borrell je jedan od najviše rangiranih političara Europske unije, i on je sam često bio cilj kampanja dezinformiranja. Prilikom predstavljanja izvještaja, on je ovaj problem nazvao jednom od najvećih sigurnosnih prijetnji našeg vremena. "Ne radi se o bombi koja te može ubiti, već o otrovu koji napada tvoj način razmišljanja", upozorio je on.

A kako bi pojasnio o čemu se radi, on je citirao jedan primjer iz Francuske. Nakon napada militantno-islamističkog Hamasa 7. listopada 2023., organizacije koju Njemačka, EU, SAD i neke druge zemlje klasificiraju kao terorističku organizaciju, Izrael je pokrenuo vojnu ofenzivu u Pojasu Gaze. Tri tjedna kasnije preko noći je netko na oko 250 zgrada u Parizu sprejem nacrtao Davidovu zvijezdu, simbol izraelske države. "To je probudilo sjećanja na najgore dane Holokausta", pojasnio je Borrell. Slike iz Pariza su se preko društvenim medija vrlo brzo proširile svijetom, a neki su komentatori odmah za to optužili muslimanske zajednice. No, samo tjedan dana kasnije francuske su vlasti identificirale da se tu možda radilo o ruskoj kampanji s ciljem destabilizacije, rekao je Borrell.

U studenom je Ministarstvo vanjskih poslova u Parizu odgovornost za crtanje Davidovih zvijezda prebacilo na rusku mrežu Recent Reliable News (RRN). Sedmero Rusa povezanih s RRN-om u srpnju je stavljeno na listu sankcija EU-protiv Rusije. Francuske vlasti i dalje istražuju, te pokušavaju saznati stoje li iza te akcije akteri iz inozemstva, odnosno organizatori i financijeri te akcije?

Kako prepoznati Fake News?

02:19

This browser does not support the video element.

U 2015. godini je EEAS pokrenuo projekt EUvsDisinfo. Promatrači projekta takve akcije opisuju kao „višeslojne online informacijske operacije koje se pokreće iz Rusije i na čijoj meti je više zemalja diljem svijeta". Počinitelji se često predstavljaju kao medijska poduzeća ili zapadne državne institucije, na primjer tvrde da su francusko Ministarstvo vanjskih poslova.

Cilj su EU-izbori

Dezinformacije postoje oduvijek, priznaje Borrell. "Ali sad smo mnogo podložniji toj prijetnji jer se informacije šire brzinom svjetlosti." Tijekom ove godine na izlazak na birališta će biti pozvano oko 50 posto odrasle populacije svijeta. U 2024. se održava 60-tak izbora na Zemlji. Mnogi bi se mogli naći na meti "zloćudnih inozemnih aktera", upozorava Borrell.

A to se prošle godine moglo promatrati primjerice u Španjolskoj. "Dva dana prije izbora ruski su agenti hakirali službenu web-stranicu regionalne vlade u Madridu", objasnio je Borrell. Oni su, kako je dodao, na internetu upozorili građane da se (već ugašena) baskijska teroristička organizacija ETA reaktivirala, te da planira napade na biračka mjesta.

Što je cilj dezinformacija?

European Digital Media Observatory se također financira od strane EU-a. U studenom prošle godine stručnjaci te „promatračnice" koji rade na provjeri činjenica su otkrili da su dezinformacije o izbornoj proceduri distribuirali u svih deset europskih zemalja koje su analizirali, odnosno promatrali. Većina tih zemalja su članice EU-a. "Dezinformacije često imaju za cilj delegitimiranje izbora, i to tako da se šire nedokazane tvrdje o izbornoj manipulaciji, o utjecaju iz inozemstva na ishod izbora, odnosno nepoštenim praksama", stoji u njihovom izvještaju.

Borrellovi i prigovori EEAS-a ciljaju na Rusiju, ali u distribuciji dezinformacija često sudjeluju i domaći izvori. "Promatramo mnoštvo dezinformacija od strane aktera iz EU-a", kaže Tommaso Canetta iz Pagella Politica, političke organizacije koja se posvetila provjeri činjenica. "Posebno su štetne i opasne dezinformacija kada ih šire političari i tradicionalni mediji."

U razgovoru za DW Canetta je podsjetio na doba pandemije koronavirusa. U Portugalu i Irskoj, dakle u dvije zemlje s najvećom stopom procijepljenog stanovništva, mediji i političari su ujedinjenim snagama stali iza znanstvenih spoznaja. U dvije zemlje s najnižim kvotama procijepljenosti, u Bugarskoj i Rumunjskoj, suprotstavljeni tabori su bili jako polarizirani, a to je imalo i odgovarajući efekt na ton javne debate.

Kako prepoznati manipulacije na društvenim mrežama?

02:24

This browser does not support the video element.

Posebno je velik broj dezinformacija o Ukrajini, ali ljudi koji rade na provjeri činjenica naglašavaju kako ima i puno takvih sadržaja o klimatskim promjenama, o migracijama ili o izbjeglicama. U Italiji se primjerice distribuira puno laži o električnim aurtomobilima. Oni se, kako se tvrdi, brže zapale nego vozila s motorom na unutarnje izgaranje. Tvrdi se da e-auti tijekom zime brzo ostanu bez struje i – na cesti. Nedavni neredi na ulicama Dublina „podgrijani" su upravo dezinformacijama o izbjeglicama, odnosno nestašici stambenog prostora, kaže Canetta.

Kamo to sve vodi?

Borrell u tom kontekstu govori o "bitki narativa", o borbi u kojoj se mora pobijediti. Ruske dezinformacije on je nazvao "potpuno razvijenim instrumentom rata".

No, u izvještaju EEAS-a se upozorava na to da se potencijalne rizike ne precijeni. Brzo otkrivanje i proaktivno djelovanje protiv dezinformacija igra važnu ulogu među stanovništvom, baš kao što važnu ulogu igra i jačanje medijske kompetencije građana, tvrdi se.

Za mnoge građane EU-a predstojeći Europski izbori su manje važni od nacionalnih izbora, smatra Canetta. I zato on smatra da ne postoji visoka doza rizika da bi se u Europskoj uniji moglo ponoviti ono što se dogodilo u SAD-u ili u Brazilu. A dogodili su se neredi i nasilje – nakon što su na izborima poraženi tadašnji državni predsjednici, Donald Trump, odnosno Jair Bolsonaro.

"Dosta sam zabrinut mogućnošću da bi se moglo napasti naše projekte poput Green Deala EU-a, ili naš plan za prevenciju pandemija", kaže Canetta za DW. "Ali još veći rizik je u tome da bi ekstremističke snage mogle utjecati na promjenu po pitanju konsenzusa oko određenih pitanja, a time i na stav EU-a prema njima."

 

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi