"Vlade Srbije i Kosova su krenule putem normalizacije - to je dobro i ispravno i Srbe i kosovske Albance vodi van iz povijesno-političke slijepe ulice. Nadajmo se!" - navodi se u komentaru lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) ovoga utorka (23.4.), u kojemu se taj list osvrće na dogovor Beograda i Prištine o sjeveru Kosova, postignut u petak (19.4.2013.). FAZ dodaje da obje zemlje žele postati članicom EU-a te da je ta perspektiva ono što je vodstva tih zemalja učinilo spremnima na kompromis. "Ali to obrnuto ne može značiti da EU sada ima bilo kakvu obvezu i Beograd i Prištinu treba odmah nagraditi datumom za otvorenje pristupnih pregovora. Obje vlade prvo moraju dokazati da i u svakodnevnom životu ozbiljno namjeravaju provesti pomirenje i normalizaciju; moraju realizirati dogovor - i provesti ga unatoč otporu u vlastitim redovima", komentira FAZ.

Süddeutsche Zeitung (SZ) piše da će se Srbija i Kosovo trebati strpiti još najmanje dva mjeseca prije nego budu mogli napraviti još jedan korak prema Europskoj uniji. "To što su se Beograd i Priština proteklog petka posredstvom visoke predstavnice za vanjsku politiku Evropske unije, Catherine Ashton, dogovorili kako da reguliraju stanje na sjeveru Kosova, od europskih ministara vanjskih poslova je u ponedjeljak na njihovom sastanku u Luxembourgu prihvaćeno gotovo euforično. Ali preporuke povjerenika za proširenje, Štefana Fülea, za davanje datuma Srbiji za početak pristupnih pregovora i Kosovu za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, ministri nisu htjeli slijediti. Najranije krajem lipnja bi trebala pasti odluka, kad se šefovi vlada i država 27 zemalja članica sastanu na EU summitu."

SZ dalje piše da je stvarni razlog za suzdržanost, prema navodima diplomata, "da brojne zemlje EU- među njima i Njemačka - prvo žele vidjeti hoće li se dogovori između zavađenih Srba i Kosovara doista ostvariti", navodeći i da je njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle (na naslovnoj fotografiji) upozorio od prevelike euforije.

Odlučnost Europljana da Srbiji zatvore vrata pred nosom

Taj list donosi i drugi članak na temu dogovora Beograda i Prištine, u kojemu također upozorava da Europska unija Srbiji ne bi smjela "prerano" ponuditi pristupne pregovore: "Nakon strašnog rata i dugogodišnjeg nasilja raspirenog nacionalizmom i separatizmom, Srbi i Kosovari se oprezno približavaju jedni drugima. Prijatelji zasigurno još zadugo neće postati. Ali da je sada moguć makar polovični mirni suživot, može se zahvaliti ustrajnoj visokoj predstavnici za vanjsku politiku Europske Unije Catherine Ashton - i odlučnosti Europljana da Srbima zatvore vrata pred nosom ako se konačno ne pomaknu s mjesta. Upozorenja su imala učinka. Tu se međutim skriva i rizik. Beograd je djelovao iz čiste političke nužde. Jer još više od odobravanja nacionalista, vladi Srbije je potreban europski uspjeh kako bi se mogla održati kod većine građana. Ukoliko taj uspjeh mogne predočiti u formi pristupnih pregovora, onda bi mogla ponovno zapasti u iskušenje da se prepusti nacionalističkim instinktima. Dogovor, poput ovoga sada, se na Srbima naseljenom sjeveru Kosova može otezati i sabotirati, bez da za to izravno odgovara Beograd."

S tim u svezi SZ podsjeća na dosadašnja gorka iskustva s obećanjima "kvazi-Europljana", koja više nisu ništa vrijedila nakon što su ti "hvalisavci" dobili od Bruxellesa obećane nagrade za njihova obećanja. "Rumunjska i Bugarska su tu pružile nekoliko primjera", piše SZ i nastavlja: "Dobro je što su Beograd i Priština sada potpisali zajednički papir. Ali više od toga to i nije: tek jedan papir. Je li to vrijedno nagrade u formi termina za pristupne pregovore, moći će se odlučiti tek kad taj papir trajno promijeni strukture na sjeveru Kosova."

Tvrdi stav ne samo zbog Srbije, već i zbog BiH

SZ piše da je to bila pametna odluka EU ministara vanjskih poslova što se nisu odlučili za davanje datuma Srbiji za početak pristupnih pregovora, jer samo tako mogu "održati pritisak" na Beograd i Prištinu. "U slučaju Srbije i Kosova nije nužno ostati tvrdokoran samo zbog mira između te dvije zemlje, već i u pogledu daljnjih, teških zadataka, koje Balkan još ima za EU. Na primjer u Bosni i Hercegovini, gdje Republika Srpska dosad sprječava svaki politički napredak u smjeru Europske unije. Osim toga, i Albanija, Makedonija i Crna Gora nisu baš neproblematični slučajevi. Stvarni politički uspjeh na Kosovu bi bio signal upozorenja za sve one na Balkanu, koji još uvijek sanjaju o separatizmu", zaključuje SZ.

Austrijski Die Presse s tim u svezi dodaje da se Europskoj uniji sada osvećuje to što nikad nije razvila alternative punom članstvu. "Ne postoji zadovoljavajući međukorak, na koji je više puta pomišljano u kontekstu Turske, ali koji nikad do kraja nije osmišljen. Model privilegiranog partnerstva s punim sudjelovanjem na tržištu EU bi u prošlosti imao svoj šarm i za zemlje poput Rumunjske i Bugarske - možda čak i za Švicarsku ili u budućnosti za Veliku Britaniju. Ipak: učlanjenje Srbije - iako ono može uslijediti tek za deset godina - je logičnije nego da se tu zemlju zajedno s njezinim susjedima Albanijom, Crnom Gorom, Makedonijom, Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, zauvijek izolira i time tjera u nove nacionalističke procese pronalaženja", zaključuje Die Presse.

Autorica: Marina Martinović

Odg. urednica: Jasmina Rose