Samit EU u Briselu jedan je u nizu susreta na vrhu na čijem je dnevnom redu samo jedna tema: kriza. Pri tome je, čisto finansijska kriza, odavno prerasla u ekonomsku krizu koja je zahvatila cijeli svijet. Njene posljedice su stalno povećavanje broja nezaposlenih, veći državni izdaci, deficiti budžeta, smanjena potražnja i ugrožena i uzdrmana preduzeća. U Francuskoj demonstranti traže da ih država više zaštiti. Vlade EU su pod velikim pritiskom da nešto poduzmu.

Pitanje je samo šta i kako?

Da li utrošiti još veća sredstva u cilju oživljavanja konjukture kao što traži Barack Obama? Njemački ministar finansija Peer Steinbrueck u ovom momentu odbacuje tu ideju: "Možda bi bilo najbolje da realizujemo ono što smo dogovorili, prije nego što pokrenemo i rasplamsamo nove debate o tome šta se još dodatno može poduzeti. Jer, to bi moglo obezvrijediti ono što smo već dogovorili i usvojili."

Uključujući i povećane socijalne izdatke za nezaposlene, države Evropske Unije će za svoje konjukturne programe u naredne dvije godine izdvojiti sumu od 400 milijardi eura. Uz to će iz zajedničkog budžeta EU bite izdvojeno pet milijardi eura. Vlade EU razmišljaju i da li da sa posebnim sredstvima pomognu zemlje kojima prijeti bankrot.

Protekcionizam je pogrešan odgovor na krizu

Švedski premijer je zabrinut zbog posljedica izdvajanja ovako velikih novčanih sredstava: "Problem je što ćemo doći do tačke, na kojoj ćemo se suočiti sa ogromnim deficitima. To opet stvara nove probleme. Dolazi do povećanja kamata ali i poreza, kojima se žele finansirati deficiti. " Morala bi postojati puno bolja kontrola finansijskih tržišta, kako bi se izbjegla i onemogućila repriza krize. Pojedine zemlje, kao što je Njemačka pažnju posvećuju samo na taj aspekt i odbacuju nove mjere podsticaja privrede, dok zemlje poput Velike Britanije zahtijevaju izdvajanje dodatnih sredstava.

Predsjednik Evropske Komisije Jose Manuel Barroso (Žoze Manuel Baroso) upozorava: "Ne radi se o tome da se mi moramo pitati, hoćemo li se opredijeliti za mjere podsticaja privrede ili za reformu kojom se reguliraju i nadziru finansijski sistemi. Potrebno nam je i jedno i drugo". Šefovi država i vlada EU znaju da oni sami ne mogu spasiti svjetsku privredu. Stoga im je na konferenciji u Briselu važno da na svjetskom finansijskom samitu početkom aprila u Londonu nastupe sa zajedničkim stavom.