Mandat misije evropskih vojnih snaga (EUFOR) u Bosni i Hercegovini (BiH) produžen je za godinu dana i to je najznačajnija odredba rezolucije koja je jednoglasno usvojena u četvrtak (2.11.) u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN). „EUFOR ostaje u BiH jer ta misija daje značajan doprinos stabilizaciji BiH i regije“, zaključila je predstavnica Švicarske u UN-u Pascale Baeriswyl.

Izvještaj visokog predstavnika Christiana Schmidta o stanju u BiH, u kojem su Republika Srpska (RS) i njeni čelnici optuženi za podrivanje Daytonskog sporazuma i Ustava BiH, podržala je većina ambasadora uz jasnu osudu „secesionističke“ retorike predsjednika RS-a Milorada Dodika.

Takva retorika „uznemirava“ Sjedinjene Američke Države“ (SAD), jer „podriva Daytonski sporazum, ustavnu strukturu, vladavinu prava te stabilnost i teritorijalni integritet BiH“, kaže američki ambasador Robert Wood. On je naglasio da će se SAD i saveznici suprotstaviti „destabilizirajućim i opasnim naporima Narodne skupštine RS-a i Milorada Dodika da oslabe osnovne slobode, vladavinu prava i ustavne osnove institucija BiH“.

Wood podsjeća da Vijeće sigurnosti „nema ulogu u biranju i postavljanju visokog predstavnika, nego je to „odgovornost Vijeća za provedbu mira“. 

Schmidt ima podršku većine, Rusija po starom

Schmidtov izvještaj podržali su i predstavnici Francuske i Velike Britanije, naglašavajući da „BiH jeste i ostat će jedinstvena, suverena i multietnička zemlja“. 

I Kina, koja predsjedava Vijećem sigurnosti UN-a, podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH, ali „uz samostalno donošenje odluka, bez uplitanja stranaca“. „Upotreba bonskih ovlasti u BiH izaziva kontroverze i pripada specijalnim aranžmanima u specijalnim periodima“, smatra kineski ambasador Zhan Jun. 

I ruski ambasador Vasilij Nebenzja kaže da su ključni principi Dejtonskog sporazuma ugroženi, ali ne krivicom RS-a i Milorada Dodika, nego „djelovanjem samoproglašenog visokog predstavnika Christiana Schmidta“. Nebenzja tvrdi da OHR (Office of the High representative) treba zatvoriti jer je „zastario“ i da su u BiH ugroženi ključni principi Daytonskog sporazuma – jednakost tri konstitutivna naroda i dva entiteta sa širokim ustavnim ovlaštenjima.

Ruski ambasador se poziva na izvještaj Vlade RS-a, dokument u kojem, zbog neslaganja sa visokim predstavnikom, entitetski zvaničnici iznose svoje viđenje stanja u BiH. U izvještaju se, pored ostalog, navodi da treba okončati „nelegalnu i destabilizirajuću ulogu Christiana Schmidta“ i da je RS opredijeljenja za Dejtonski sporazum i „puno poštovanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka BiH“.

Istup Željka Komšića uzburkao duhove u UN-u

Za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji se u New Yorku obratio Vijeću sigurnosti UN-a, postojanje OHR-a nije upitno sve do ispunjavanja uslova iz Programa „5+2“ (preostali uslovi odnose se na državnu imovinu i procjenu situacije u BiH).

Komšić, međutim, ima primjedbe na djelovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta čije „dijagnoze“ u vezi sa antiustavnim djelovanjem RS-a „ne prate adekvatne aktivnosti“. 

„Da li je tako ponašanje visokog predstavnika uzrokovano nedostatkom njegovih kapaciteta ili je uzrok tome nedostatak podrške međunarodne zajednice, pitanje je koje zaslužuje jasan i precizan odgovor“, rekao je Komšić. 

„Posebno smo zabrinuti izjavom premijera susjedne zemlje (Hrvatske), da su oni izlobirali kod visokog predstavnika nametanje izmjena entitetskog ustava (u Federaciji BiH) i Izbornog zakona“, kazao je Komšić, uz ocjenu da te mjere „odgovaraju političkim interesima susjedne države“, ali su „na štetu suvereniteta BiH“. 

Šta kažu susjedne zemlje?

Reagirao je hrvatski ambasador pri UN-u Ivan Šimonović naglašavajući da Republika Hrvatska „podržava BiH, ali ne i Komšića“. „Želim da istaknem da Hrvatska ne prepoznaje Komšića kao legitimnog člana Predsjedništva BiH koji je do te pozicije došao manipulativnim izbornim inženjeringom“, rekao je Šimonović.

On očekuje da će najavljene izmjene bh. Izbornog zakona „spriječiti takve manipulacije u budućnosti“. Hrvatski predstavnik je pohvalio „nedavne napretke BiH“ na putu eurointegracija.

Ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija je Šimunovićev istup u vezi sa Komšićem ocijenio „neprimjerenim“. 

Srbijanski ambasador Nemanja Stevanović podsjetio je na izvještaj EUFOR-a prema kojem je BiH „daleko od direktnih prijetnji po svoju stabilnost“. „Što se tiče razlika između entiteta po pitanju sudstva, imovine, Izbornog zakona, stav Srbije je konstantan – to su unutrašnja pitanja BiH, ali istovremeno, Srbija vjeruje da je konsenzus potreban“, istakao je Stevanović.

Reakcije u BiH

Članica Predsjedništva BiH Želja Cvijanović odbacila je navode Schmidtovog izvještaja o RS-u i rekla da je „apsolutna laž da UN nema ulogu u imenovanju visokog predstavnika kako to tvrdi američki predstavnik u Vijeću sigurnosti“.

Profesor ustavnog prava Nurko Pobrić za DW kaže da je  Komšićeva primjedba na Schmidtovu suspenziju Ustava Federacije BiH prilikom uspostave vlasti nakon općih izbora „opravdana“, ali i „relativna“. „Opravdana je u smislu kritike favoriziranja 'etničkog principa', a relativna jer su visoki predstavnici i ranije intervenirali na slične načine u slučaju blokada u Federaciji BiH i RS-u“, kaže Pobrić. 

Navode iz izvještaja Vlade RS-a, na koje se tokom rasprave u Vijeću sigurnosti UN-a pozivao ruski ambasador, Pobrić ocjenjuje kao „politički cinizam“. 

„Govoriti da ste za poštovanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i ustavnog poretka BiH, a istovremeno suspendirati odluke Ustavnog suda BiH na teritoriji RS-a je, najblaže rečeno, politički cinizam“, kaže Pobrić. 

Do sada „najoštriji“ izvještaj Schmidta

Sociolog i politički analitičar Slavo Kukić smatra da je Izvještaj visokog predstavnika Christiana Schmidta UN-u „najoštriji do sada“. „Schmidt je vjerno prikazao sve što se događalo proteklih šest mjeseci u BiH. Mi u BiH smo navikli na izlive mržnje, secesionističku i nacionalističku retoriku, i to je naša svakodnevnica na koju gotovo da i ne reagiramo, ali kad to dobijemo u ovakvoj formi objedinjenog, preciznog izvještaja, tek tada se može vidjeti kroz koju grozotu ova zemlja prođe u samo pola godine“, kaže Kukić za DW.

Kukić podržava izvještaj Christiana Schmidta, ali zamjera šefu OHR-a što je ostao „nedorečen“, jer finansijske sankcije protiv Dodika i RS-a „nisu dovoljne da promijene načine njihovog ponašanja“.  „Od 34 strane izvještaja barem je 30 posvećeno Dodiku i RS-u i, po mom sudu, Schmidt je morao ići korak dalje i od svjetskih moćnika tražiti da koriste i druge instrumente koje im omogućava Dejtonski sporazum, ne samo finansijske sankcije“, kaže Kukić.

Kukić se „ne slaže“ sa istupom predsjedavajućeg Željka Komšića koji se „drvljem i kamenjem obrušava“ na Schmidta. Sagovornik DW-a, također, smatra da se mogao izbjeći incident u Vijeću sigurnosti UN-a kada je Komšić, kritikujući Schmidta, spomenuo i lobiranje Hrvatske, nakon čega je reagirao i hrvatski ambasador.

„Komšić bi trebao iskoristiti svaku priliku da i na ličnoj osnovi sa predstavnicima Hrvatske gradi prijateljske odnose, ali je apsurdno ono što je hrvatski predstavnik Šimunović naveo u svojoj reakciji – da Hrvatska ne priznaje člana bosanskohercegovačkog Predsjedništva! Pa nije Hrvatska ta koja bira člana Predsjedništva BiH“, kaže Slavo Kukić, upozoravajući da su takve izjave direktno miješanje u unutrašnje poslove druge zemlje. 

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu