Ovog ponedjeljka (11.7.) se na tržištu novca euro obračunavao po tečaju od 1 eura za 1,01 američki dolar, prije godinu dana je Amerikancima život u Europi bio bitno skuplji: euro je vrijedio 1 dolar i 18 centi. Najniži mjenjački tečaj bio je zapravo razmjerno nedugo nakon uvođenja zajedničke valute, početkom jula/srpnja 2001. kad je euro vrijedio tek 83,8 američkih centi.

Najprije je to odraz opreza svjetskog tržišta kapitala prema stanju u zoni eura: Europa je mnogo teže pogođena poteškoćama u opskrbi energijom nego SAD. Usprkos već značajnim poskupljenjima, Europska središnja banka zaostaje za mjerama drugih zemalja: eskontnu stopu nije podigao samo američki Fed, nego na primjer i Velika Britanija ili čak Švicarska.

Zato vrijednost eura pada već tjednima, ne samo prema američkom dolaru nego i prema kineskom juanu i drugim valutama u svjetskom tržištu novca. Bolje rečeno „klizi" jer se ipak ne dešava ništa dramatično jer i u gospodarstvu Europe nema ozbiljnijih poteškoća: „Stanje je još dobro, ali je veoma krhko“, smatra stručnjak za tržište devizama Commerzbank, Ulrich Leuchtmann.

Više se ne isplati čak ni izvoznicima

S druge strane, manja vrijednost eura ne mora biti nedostatak: roba proizvedena u zoni eura je jeftinija na svjetskom tržištu što bi zemlji-izvoznici kao što je Njemačka moglo biti čak i povoljno. Ali problem je što se energenti – i većina sirovina na svjetskom tržištu računa u dolarima: „Sve dok dijelove ili sirovine uvozite iz zemalja izvan Europe ili ako vam za proizvodnju treba mnogo energije, ta računica pada u vodu", kaže Sonja Marten iz DZ banke.

A upravo se to dešava i za gospodarstvo Njemačke: prije svega zbog rasta cijena energenata koje ova zemlja mora uvoziti je ovog maja/svibnja vanjskotrgovinska bilanca ispala negativno – što se gotovo ne pamti u njemačkom gospodarstvu. Minus prema uvozu je doduše nekih 900 milijuna eura – kod volumena izvoza od 124,7 milijardi eura to nije toliko dramatično jer i izvoz neprestance raste, ali je očito da čak i Njemačka više nema nikakve koristi od „jeftinog" eura.

Ako ništa drugo, onda bi već i to trebao biti razlog Europskoj središnjoj banci „stisnuti kočnicu" i smanjiti volumen novca u opticaju. Jer dok se nekako moglo razumjeti oklijevanje ESB podići eskontnu stopu zbog država zone eura gdje gospodarstvu ide bitno lošije nego u zemljama gdje se zagovaraju takve mjere, račun u dolarima za naftu ili plin muči baš sve države.

Ne može sve ostati na riječima

No iz Frankfurta se uvijek iznova čuju tek najave da će to učiniti: „ESB može najprije pokušavati intervenirati verbalno", smatra Sonja Marten. Ali iz njenog iskustva, takve prijetnje su tek prilika za špekulante na svjetskim burzama, a nekakav dugoročni učinak se ne postiže tek riječima.

Ipak, krivulja odnosa eura i dolara se u posljednje doba doduše uporno spušta, ali pokazuje i čudne skokove i padove koji se jedva mogu objasniti bilo nečijim riječima, bilo događanjima na svjetskoj pozornici. „To pokazuje nervozu na tržištu", tumači Marten. Hoće li euro pasti i ispod jednog dolara? To ona ne može isključiti.

Jer ritam se još uvijek diktira s druge strane Atlantika. I zbog politike Feda, ali i zbog drugih razloga se čini da investitori – i špekulanti imaju više povjerenja u američke vrijednosnice, a već i zbog toga im trebaju – dolari. Što će se dogoditi ako ESB – kao što je više puta najavila, podigne eskontnu stopu u julu/srpnju, možda čak i značajnije nego što se očekivalo?

Tržište je nervozno

Još se nije rodio onaj tko bi mogao točno sagledati raspoloženje tržišta i predvidjeti ishod. Michael Heise, ekonomist iz HQ Trust si lako može zamisliti da u nekom trenutku euro opet počne snažno rasti i vratiti se na 1,10 ili čak više. Jer on osobno smatra kako je vrijednost dolara trenutno ionako precijenjena.

Financijska tržišta najviše muči neizvjesnost, pogotovo kad je riječ o isporuci ruskog plina tržištu Europe. Ali ako tu ne bude drastičnih poteza, onda i Ulrich Leuchtmann smatra kako bi euro u dogledno doba opet mogao dobiti na vrijednosti: „Ovako nizak mjenjački tečaj za euro u svakom slučaju ne smatram opravdanim", kaže ekonomist Commerzbanke.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu