Najprije  se na nozi Mire Marlo, sarajevske penzionerke, profesorice geografije, pojavila crna tačka, a nedugo zatim i druga. Iako je sumnjala da je riječ o mogućoj opasnosti po zdravlje, Mira se  nije obratila dermatologu. Tek kada se, nakon dvije godine, na istom mjestu pojavila izraslina u obliku bradavice, Mira Marlo je posjetila ljekara. Dijagnosticiran joj je maligni melanom, najopasniji karcinom u humanoj patologiji i tada je počela njena životna drama. U maju 2010. godine je izvršena prva operacija, ali se nakon šest mjeseci na istom mjestu pojavio crni mladež. Uslijedila je nova hirurška intervencija, pa hemoterapija, a potom i još nekoliko operacija.

“Ako  primjetite nešto sumnjivo na koži, morate skupiti hrabrost da odete kod ljekara. Ja je nisam imala. To je vrlo bitno. Ja da sam samo dvije godine ranije operisala maligni melanom, sa tom bolešću bih završila u roku od mjesec dana. A ja sada nikako nisam sigurna da li sam izliječena ili nisam, jer je ova bolest jako otporna i ne daj Bože da se proširi  negdje unutar organizma,“ rekla je u razgovoru  za Deutsche Welle Mira Marlo.    

Vidiš ga – zaustavi ga!

Rak  kože je izuzetno opasna bolest, koja se u posljednjih 20 godina utrostručila, ističu dermatolozi. Sreća je što se ovaj karcinom  najlakše otkriva, jer ga je moguće vidjeti. Ako se melanom otkrije u ranoj fazi, onda je on 100% izliječiv, naglašavaju ljekari i apeluju na stanovništvo da vrši redovne dermatološke preglede. Svi građani, koji to do sada nisu uradili, imaju priliku da se od 22.-26. aprila, bez najave, bez zdravstvene knjižice i osiguranja, besplatno pregledaju u 28 zdravstvenih ustanova na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Riječ je o brzom screeningu melanoma, koji traje svega nekoliko minuta. Svi pacijenti, kod kojih se otkrije melanom, bit će besplatno operisani u toku trajanja kampanje.   

„Iako ljekari u cijelom svijetu intenzivno rade na terapiji za karcinom kože, do danas nisu uspjeli ustanoviti terapiju koja može dovesti do izlječenja. Otkrivanjem u ranoj fazi je 100% spašen jedan ljudski život. Ali, ako pacijent dođe u zakašnjeloj fazi sa metastazama, jer je melanom najmaligniji karcinom u humanoj patologiji, tada je već kasno. On se tako brzo širi da je za preživljavanje pacijenta ostalo svega šest do devet mjeseci. Sama imuno terapija košta 50.000 KM i nju plaća sam pacijent. Međutim, pacijent tada prolazi kroz izuzetno teške psihičke procese u životu, jer ta bolest nosi jako puno drugih posljedica i na kraju je opet letalan ishod“, kaže dr. Hana Helppikangas, dermatolog na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu.

U toku prošlogodišnje kampanje u povodu Svjetskog dana borbe protiv melanoma, dodaje Helppikangas, obavljena su 1.233 pregleda. Kod 16 pacijenata su otkriveni melanomi. Svi oni su operisani i njihovi životi su tako spašeni. Ovu priliku treba iskoristiti i zbog toga što se na ovakve preglede u FBiH čeka mjesecima.

 Samo 2% bh. građana redovno koristi kreme za sunčanje

Štetnom uticaju ultra violetnog zračenja Sunca izloženi su svi stanovnici. Posebno je ugroženo zdravlje djece, jer je svaka opekotina od sunca u djetinjstvu potencijalno žarište raka kože. 

„Svaka opekotina u djetinjstvu predstavlja dvostruko veći rizik nastanka melanoma u kasnijem životu. To je kumulativni efekat kože, koja se pamti od ranog djetinjstva. Pojavu malignog melanoma imamo i kod djece. Ja sam nedavno imala pacijenticu od svega šest godina, koja je operisala melanom,“ kaže dr. Hana Helppikangas.  

Najugroženiji su oni koji su u sklopu svojih redovnih aktivnosti tokom cijelog dana izloženi štetnom sunčevom zračenju, kao što su poljoprivrednici i građevinski radnici. 

„Oni moraju imati adekvatnu zaštitnu odjeću, kao što su bijele pamučne majice dugih rukava, šeširi, kačketi i svi izloženi dijelovi tijela moraju biti namazani viokim zaštitnim faktorom“, upozorava dr. Dragana Starović, voditeljica kampanje Euromelanoma za Republiku Srpsku.

Izlaganje suncu nikako se ne preporučuje od 10 do 16 sati u ljetnom periodu. Zaštitni faktori se moraju nanijeti na kožu pola sata prije izlaganja ultra violetnom zračenju, pa čak i prije i poslije kupanja. Ne treba zaboraviti ni da je rizik veliki i u zimskom periodu, jer se oko 80% sunčevih zraka odbija od snijega, savjetuju dermatolozi. Prema podacima ankete, provedene u toku prošlogodišnje kampanje Euromelanoma, samo 2% građana u BiH redovno i propisno koristi zaštitne kreme, dok 45% stanovništva nikako ne upotrebljava ove preparate.

BiH bez statistike i nacionalnog instituta 

Statistika o broju oboljelih od karcinoma kože u BiH je manjkava i ne može se utvrditi tačan broj oboljelih. Može se samo konstatovati da se broj pacijenata znatno povećava. Prema podacima, koji nisu potpuni, prošle godine je u BiH registrovano 106 oboljelih i 50  umrlih od raka kože. Ovogodišnja kampanja u borbi protiv ove bolesti je veliki iskorak za bh. zdravstvo i pravi put ka stvaranju adekvatne i tačne evidencije o  prisustvu ove opasne bolesti, ali i širenju svijesti kod građana, naglašava Dragana Starović.

„Naši naredni koraci su da radimo na zajedničkom registru malignih neoplazmi kože, kao i da osnujemo nacionalni institut za istraživanje raka kože, jer svaka zemlja u svijetu ima svoj institut. Na taj način ćemo pomoći i pacijentima, ali i biti mnogo efikasniji u borbi protiv ove opasne bolesti“, zaključuje Hana Helppikangas, na čiju inicijativu se kampanja Euromelanoma prošrila na cijelu teritoriju BiH. 

Autor: Faruk Šabanović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić