Kaže se kako se "ne puca dok se razgovara" i u tom slučaju je posjet Emmanuela Macrona Moskvi barem dobivanje na vremenu. On ne putuje samo kao predsjednik Francuske: ona trenutno predsjedava Vijećem EU što posjetu Macrona daje dodatni legitimitet diplomatskih napora svih članica Unije.

Isto tako danas njemački i francuski ministri vanjskih poslova, Annalena Baerbock i Jean-Yves Le Drian putuju u Kijev kako bi još jednom pokazali solidarnost EU s Ukrajinom. Sljedećeg tjedna će i Moskvu i Kijev posjetiti i njemački kancelar Olaf Scholz kako bi se nastavili razgovori i potraga za rješenjem koje bi deeskaliralo napetost.

Iz ureda francuskog predsjednika se naglašava kako je Macron u proteklim danima više puta telefonirao s Putinom i čini se da on razgovara s Kremljem više nego ikoji drugi europski čelnik. Francuski diplomati iz toga zaključuju kako Putin ipak nije baš potpuno nesklon razgovarati s Europljanima, usprkos njegove jasne izjave kako on ima što razgovarati samo s američkim predsjednikom Bidenom.

Mora se razgovarati

Ipak, francuski predsjednik se ne nada nekakvim spektakularnim rezultatima već i zbog toga što bi lako mogući neuspjeh bila municija francuskoj oporbi jer je tamo već počela predizborna bitka. Macron najprije želi i za domaće birače tek pokazati svoje državničke sposobnosti, a cilj mu je više puta ponovljena tvrdnja kako se "nikad ne smije prekinuti dijalog s Rusijom". I to na svim razinama: kroz NATO, kroz OESS, kroz Normandijski format gdje sudjeluju Francuska, Njemačka, Rusija i Ukrajina, a naravno da je tu i Europska unija. "Moramo sve te oblike komunikacije iscrpiti do krajnjih granica", upozorio je Macron, "kako bi se ostvarila ne samo sigurnost na granici s Ukrajinom, nego i čitave Europe."

Odnos Emmanuela Macrona i Vladimira Putina se u proteklim godinama bitno promijenio: na početku se Macron još trudio impresionirati Putina pompoznim pozivom u dvorac Versailles ili u ljetnikovac francuskog predsjednika na Mediteranu, ali to se nije osobito dojmilo ovog ruskog predsjednika tako da nikad nije niti došlo do ozbiljnijeg dijaloga o strukturi europske sigurnosti.

Macron je naučio rusku lekciju

Novinarka "Le Mondea" Sylvie Kauffmann misli da je francuski predsjednik naučio lekciju: "S jedne strane je to šarmiranje Macrona vladara Kremlja razljutilo neke partnere u Europi, a s druge je spektakularno porasla ruska volja za postizanjem svojih ciljeva - čak i na štetu interesa Francuske", piše u svom komentaru. Posljednja kap je svakako bila najava odlaska ruskih plaćenika, takozvane Skupine Wagner u Mali gdje je francuska vojna intervencija ionako već u dovoljno velikim nevoljama.

Utoliko Macron sad već bez okolišanja Rusiju proglašava "destabilizirajućom silom" koja hibridnim napadima ugrožava praktično sve bivše republike Sovjetskog Saveza, što je ozbiljna kriza za sigurnost čitave Europe. Pariz je i ovog studenog još jednom zaprijetio "ozbiljnim posljedicama" ako Rusija otvoreno napadne Ukrajinu. Time Francuska također želi ušutkati kritike kako je "previše mekana" ili čak spremna surađivati s Moskvom i kako već tako stvara još dublji jaz između članica Unije.

Utoliko i Macron naglašava kako u tom pitanju vlada sloga prije svega s Berlinom. Francuska predsjedava Vijećem EU, ali Njemačka trenutno predsjedava skupinom G7, a povrh toga Poljska u ovom mandatu predsjedava OESS-om - dakle svaka ima svoj forum u kojoj mogu djelovati na smirivanju stanja.

Tko što pita Europljane?

No čitav niz zemalja Unije, osobito one koje su u blizini Rusije nisu zadovoljne jer smatraju da ih se ništa ne pita u toj krizi. Tu je i njemački kancelar spreman pomoći tako da su predsjednici Baltičkih država pozvani u Berlin na sastanak i prije nego što će Scholz otputovati u Kijev i Moskvu. No i francuskim diplomatima je posve jasno: kriza je počela, a može i završiti samo na jednom mjestu - u Moskvi.

Cilj ovog putovanja francuskog predsjednika je i želja da se pokaže kako i Europljani trebaju i moraju imati pravo nešto reći u krizi na njihovoj istočnoj granici, smatra Tara Varma iz Europskog vijeća za vanjskopolitičke odnose. U osnovi, za Francusku se tu radi o suverenosti Europe i tu je francuskom predsjedniku podjednako važno ojačati poziciju EU kao i spriječiti rat.

Jer i Pariz je pokazao kako "ozbiljne posljedice" ne znače tek gospodarske, nego i još ozbiljnije sankcije: jasna poruka Moskvi jest i slanje francuskih jedinica u Rumunjsku kako bi osnažio tamošnju prisutnost snaga NATO-a. Hoće li Putin ozbiljno shvatiti i te mjere Francuske i čitavu Europsku uniju - to je egzistencijalno pitanje čitave Europe.

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu