Kada ovih dana u Njemačkoj mnogi 16- i 17-godišnjaci ulaze u voz, na peronu primijete mnogo plakata koji su, u neku ruku, samo za njih. "Spremni za prvi put" ili "Prvi put se ne zaboravlja" piše dvosmisleno, a ima za cilj potaknuti mlade da izađu na glasanje na europskim izborima 9. juna. Ovo su neki od pobjedničkih motiva na nacionalnom natječaju za plakate “Prvi izbori”. Ideja dolazi od troje studenata medijskog dizajna iz Kölna Maje Steinbach, Marije Viktorije Junker i Fabiana Navarra.

Oni za DW kažu: "Želimo prikazati izbore kao pozitivno, uzbudljivo iskustvo, da se time proba nešto novo. Mladi su trenutno u fazi u kojoj donose prve važne odluke. Želimo ih mobilizirati, dvosmislenost je naša udica: prvi poljubac, prva veza, prvi put. Ovo je plakat koji odskače od normalnih plakata sa svim prednostima EU."

Prvi put na europskim izborima u Njemačkoj mogu glasati mladi od 16 i više godina. Osim više od 1000 plakata na njemačkim željezničkim stanicama, kampanja za izbore za EU provodi se na milijun mjesta. Izazov je sljedeći: pogoditi pravi živac kako bi se svidjelo mladim ljudima, a ne prestrašilo ih. 

Za Steinbach, Junker i Navarra, s obzirom na samo nekoliko godina mlađu ciljnu skupinu, to je značilo naglašavanje individualnosti, udovoljavanje aktualnim trendovima i kalkuriranje sve kraćeg raspona pažnje. „Ako s našim plakatima uspijemo nagovoriti nekoliko mladih ljudi da izađu na europske izbore, bit ćemo zadovoljni", poručuju oni.

Prosjek godina je visok pa je politika uglavnom za starije ljude

Delara Burkhardt počela se zanimati za politiku u dobi od 15 godina dok je pohađala školu. Kaže da bi voljela da joj je tada bilo dopušteno glasati. Godine 2019., u dobi od 26 godina, postala je najmlađa njemačka zastupnica koja je ušla u Europski parlament, a sada je po drugi put na saveznoj listi SPD-a za europske izbore.

"Izlazak na izbore za osobe od 16 i više godina važan je korak u kompenzaciji demografskog nepovoljnog položaja i jačanju glasa mladih na političkoj razini. Imamo društvo koje sve više stari, ali perspektive mladih se previše rijetko čuju u političkim debatama", kaže Burkhardt za DW.

Prema podacima Eurostata, statističkog tijela Europske unije, Njemačka je 2022. bila četvrta u Europi s prosječnom dobi od 45,8 godina, a samo Italija, Portugal i Grčka imaju starije stanovništvo. Naravno, to ima posljedice na to kako i za koga se politika kreira. U najnovijoj studiji Fondacije Vodafone se navodi da troje od četvero mladih između 14 i 24 godine još uvijek nije zadovoljno načinom na koji politika uvažava njihove interese. 

Mladi se osjećaju nezapaženo

Inflacija, rat u Ukrajini i na Bliskom istoku, skupi i nedovoljan broj stanova te klimatske promjene i dalje su problemi koji su najvažniji za mlade ljude. Kao glasnogovornica za politiku zaštite okoliša SPD-ovih zastupnika u Europskom parlamentu, Burkhardt se prvenstveno zalaže za veću zaštitu klime i neprestano o tome informira svoje pratitelje na Tiktoku, Instagramu i X-u.

"Mladi ljudi se često iznenade kada im pričam o svom radu u Bruxellesu. Tada kažu stvari poput: 'Nisam znao da je EU-u stalo do ovoga' ili 'Stvarno te zanima što mi mislimo'. Oni često imaju osjećaj da ih političari još nisu primijetili", kaže ona za DW.

Nedavno je, kaže Burkhardt, bila na satu zanatske škole i na pitanje "Što mislite kakve veze ima politika s vašim svakodnevnim životom?", za odgovor se nije javio niti jedan učenik. Zastupnica SPD-a u Europskom parlamentu neumorno nastavlja dalje i pokušava objasniti složenost Europske unije što je moguće razumljivije bez političkog žargona u svojim objavama iz Bruxellesa i Strasbourga. Uz ekskluzivne poglede iza kulisa ili  slike napravljene usred Europskog parlamenta. No, činjenica da se mladi primarno informiraju preko društvenih mreža još uvijek do nekih političa nije stigla.

"Posljednjih pet godina sam među rijetkim kolegicama i kolegama koji se vrlo intenzivno koriste društvenim mrežama. Ali također primjećujem da mnogi ljudi svoje kanale stvarno aktiviraju tek u predizbornoj kampanji. No community se ne gradi tako, tako se ne stvara doseg, demokratski sadržaji se tako ne šalju dalje. Ovdje su stranke predugo radile premalo", kaže ona.

Je li Njemačka "nepotpuna demokracija"?

Od profesora Hermanna Heußnera na najbolji način se može saznati što su stranke propustile učiniti posljednjih desetljeća kada je riječ o brigama mladih. Ustavni pravnik i bivši sudac Saveznog ustavnog suda je čovjek koji se već 30 godina zalaže za snižavanje dobne granice za glasanje, kaže za DW: "Demokracija znači da svi mogu i smiju glasati. A to nije slučaj jer mlađima od 18 godina nije dopušteno glasati. Ko ne glasa, on se ne računa. A onaj ko ne možete glasati, biva neprimijećen. U tom smislu, mi smo samo nepotpuna demokracija". 

U ukupno šest saveznih država 16-godišnjaci sada smiju glasati na pokrajinskim izborima: u Hamburgu, Bremenu, Schleswig-Holsteinu, Mecklenburgu-Zapadnom Pomeraniju, Baden-Württembergu i Brandenburgu. Međutim, za mogućnost da mladi od 16 godina starosti mogu glasati na saveznim izborima u Njemačkoj morala bi se izvršiti promjena Ustava. Ali nešto se događa: Njemačka je uz Belgiju, Austriju, Grčku i Maltu jedna od pet europskih zemalja koje daju pravo glasa na europskim izborima osobama od 16 i 17 godina.

"Istraživanja mladih i psihologija kažu da između dvanaeste i četrnaeste godine mladi ljudi doživljavaju skok u intelektualnom razvoju. Tada, poput odraslih, mogu razmišljati uglavnom apstraktno, hipotetski i logično, također se mogu staviti u tuđu poziciju i percipirati i uzeti u obzir interese drugih ljudi, intelektualno shvatiti i razumjeti složene veze."

Izbori od 16 godina možda samo međukorak?

Međutim, za protivnike reformi, mladima još nedostaje zrelost i politička prosudba. To dovodi do neravnoteže u Njemačkoj da je na posljednjim saveznim izborima 39 posto svih birača s pravom glasa bilo u dobi od 60 godina i više, dok su ljudi od 18 do 30 godina činili samo 14 posto birača. Heussner to naziva problemom demokracije, pogoršanim demografskim problemom. Ovaj pravnik stoga ide još dalje i već se bori za pravo glasa s 14 godina.

"To može biti samo početak. Treba testirati kako je to sa 14 godina. Da također općine, ako žele, mogu isprobati i testirati izbore za mlade od 14 godina. To bi se onda moralo znanstveno potkrijepiti. I ako se to pokaže uspješnim, ono što zapravo pretpostavljam je da bi se dob za glasanje od 14 godina mogla uvesti svuda", kaže Heussner.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu