Možda se duboko ne slažete sa taktikom demonstranata koji protestuju zbog klimatskih promjena bacajući krompir pire ili supu od paradajza na slike, ali sama činjenica da ovo čitate znači da je njihova taktika uspješna. Njihove spektakularne akcije presjekle su zamor javnosti od protesta zbog klimatskih promjena, zapalivši javni diskurs sa velikim uspjehom.

Skoro svaki razgovor koji sam vodio o ovim protestima – a bilo ih je mnogo – počeo je s „naravno da moramo nešto da uradimo u vezi sa klimatskim promjenama, ali ovo nije način protesta“.

Ali, koji je pravi način protesta? Štrajkovi glađu, mirni marševi, napadi na infrastrukturu fosilnih goriva i lobiranje dešavaju se svake nedjelje. Vjerovatno su svi efikasni na svoj način, ali više ne dolaze na naslovne strane, niti postaju viralni na društvenim medijima. Oči su nam se zamorile.

Potreban je širok spisak taktika

Efikasni protestni pokreti uvijek koriste čitav niz taktika, od pisanja pisama, pa sve do krivičnih dijela. A svaka protestna akcija upućena je određenoj publici i ima određeni cilj.

U slučaju demonstranata u umjetničkoj galeriji, oni se tako obraćaju ogromnom broju ljudi koji se uglavnom slažu da je neophodna neka vrsta akcije za saniranje klimatskih promena, ali čekaju da neko drugi nešto uradi. Cilj je da se ponovo pokrene razgovor o klimatskim akcijama i usadi osjećaj hitnosti.

Koliko god da osuđujemo njihovu taktiku, oni su očigledno uspjeli da vrate klimatske promjene u centar pažnje. Ne zaboravimo da su klimatske promjene, bez ikakve sumnje, najveća prijetnja čovječanstvu. Potrebna je hitna i značajna akcija da bi se obezbijedio opstanak naše vrste.

Napadi su bili simulacije

Lažna ljutnja tabloidnih komentatora – istih onih koji se hrabro istupali protiv finansiranja umjetnosti – propušta ključni detalj: slike nisu čak ni oštećene. Sve mete su namjerno odabrane, jer su imale zaštitne staklene ili plastične obloge preko kojih su napadi bili čisto simbolični. Van Gogova slika je ponovo bila izložena ubrzo nakon incidenta.

Izbor cilja može izgledati neprikladan. Čime je Mone ovo zaslužio? Ali ja bih rekao da postoji poetska ljepota u izboru meta. Demonstranti simuliraju napad na nezamjenljiva umjetnička djela, kao što čovječanstvo vandalizuje našu nezamjenljivu planetu. Milijarder, vlasnik Moneove slike, požalio se da štiti Moneovu sliku vrijednu 101,5 miliona evra za buduće generacije. Ali on ignoriše činjenicu da možda neće biti budućih generacija koje će cijeniti njegovu kolekciju ako sada ne preduzmemo mjere.

Neumijesna poređenja sa fašističkim pokretima

Neke od ekstremnijih kritika su se spustile na nivo poređenja ovih akcija s istorijom fašističkog ugnjetavanja umjetnosti. To je s pravom osjetljiva tema u Njemačkoj, gdje su nacisti „pročistili“ galerije od „degenerisane umjetnosti“ i potlačenih umjetnika, ali porediti te dvije stvari jeste neiskreno. Pored toga što su ovi napadi bili simulacija, nacisti su imali i suštinski drugačije motive. I prije preuzimanja vlasti oni su nastojali da iskorijene neslaganje, a kada su došli na vlast to je kulminiralo pokušajima da porobe Evropu i genocidom. Nasuprot tome, klimatski demonstranti su neistomišljenici, koji žele zaustaviti vlasti da nanose masovnu patnju.

U stvari, postoji duga istorija demokratskog protesta koji uključuje još veću štetu na umjetničkim djelima. Britanske sufražetkinje su satarama napadale slike, kip Mala sirena u Kopenhagenu je često prefarbavan i čak obezglavljivan. Uništavanje umjetnosti se vrši čak i za umjetničko izražavanje – američki umjetnik Robert Raušenberg je svojevremeno izbrisao crtež holandsko-američkog kolege Vilema de Kuninga, a svjetski poznati britanski crtač grafita Banksi uništio je jedno svoje djelo. Ovdje već postoje presedani.

Prihvatite radikalno krilo

Takozvana radikalna krila različitih protestnih pokreta ubrzavala su promjene tako što su u poređenju sa njima mejnstrim demonstranati izgledali prihvatljivije i razumnije kao i time što su povećavali pritisak. Ali ako se nakon čitanja ovoga i dalje ne slažete sa taktikom demonstranata, onda preduzmite nešto, uključite se u protestne akcije sa kojima se slažete. Pišite pisma ako želite, lobirajte kod svog lokalnog poslanika, podržite finansijski ekološke grupe, investirajte u obnovljive izvore energije. Ali samo nemojte da sjedite kod kuće i kršite ruke zbog onih koji čine sve što mogu da spasu planetu.

 

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu