U gotovo svim većim gradovima u BiH zagađenje zraka je uzrokovano povećanjem broja automobila. Kvalitet zraka u BiH prati i Federalni hidrometeorološki zavod, čiji ekspert Martin Tais upozorava na činjenicu da su bosansko-hercegovačke ceste preplavljene starim automobilima.

"To je taj otpad Evrope koji je došao u BiH, a posebno su štetni dizel motori", kaže Tais. On objašnjava da su glavni zagađivači zraka i termoelektrane koje troše ugalj pun sumpor-dioksida, a nemaju odgovarajuće filtere, pri čemu novac nije jedini problem.

U BiH je sve podređeno "važnim" političkim procesima pa o klimatskim promjenama gotovo da niko i ne razmišlja. Zato je moguće da ova zemlja na konferenciji u Kopenhagenu vjerovatno neće biti u prilici da prezentira nacionalni izvještaj o klimatskim promjenama.

Važniji politički procesi i "nacionalni interesi"

Miodrag Dakić iz banjalučkog Centra za životnu sredinu jedini je predstavnik bosansko-hercegovačkih nevladinih organizacija na konferenciji u Kopenhagenu, no iz nepoznatih razloga izbačen je sa spiska zvanične delegacije BiH.

"BiH kasni u svim procesima, pa i kada je riječ o reakciji na klimatske promjene. Tek se ovih dana očekuje usvajanje prvog Nacionalnog izvještaja o klimatskim promjenama, a upravo taj izvještaj bi trebao odgovoriti na pitanja koji su to najveći zagađivači, odnosno emiteri CO2 i drugih gasova staklene bašte", kaže Dakić.

Jedan od autora nacrta bosansko-hercegovačkog Nacionalnog izvještaja o klimatskim promjenama profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu Aleksandar Knežević, nije zadovoljan odnosom državne administracije prema klimatskim promjenama.

Nesposobna administracija

Profesor Knežević upozorava da BiH ne koristi fondove bogatih zemalja koje su obavezne smanjiti emisiju štetnih gasova i koje finansiraju projekte zaštite okoliša u zemljama slabijih finansijskih mogućnosti.

"Naša državna administracija do sada nije tražila ta sredstva niti se osposobila da ih zatraži. Nije to pitanje samo zaštite okoline i ekologije, to je i pitanje razvoja. Trpimo posljedice klimatskih promjena, ali bi trebalo i da dobijemo sredstva za adaptaciju i razvoj privrede", apelira profesor Knežević.

Zagađeni zrak i vode, otrovni otpad i globalno zatopljenje samo su neke od bolesti koje muče planetu, a posljedice uništavanja okoliša odražavaju se na veliku većinu ljudi. Ujedinjeni narodi predlažu globalnu borbu protiv klimatskih promjena koja bi trebala ujediniti cijeli svijet, a priliku za to vide i na skupu koji je u ponedjljak (07.12.) počeo u Kopenhagenu.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odg. urednik: Svetozar Savić