1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Evropski parlament pohvalio Crnu Goru

Jannis Papadimitriou
17. mart 2017

Evropski parlament pohvalio je Crnu Goru u svom godišnjem izvještaju koji je usvojen većinom glasova. Ipak, pljuštale su i kritike. A najveću zabrinutost evropskih parlamentaraca izaziva – ruski uticaj na Balkanu.

Foto: picture-alliance/AA/Anadolu Agency/M. Yalcin

Prve rečenice izvještaja posebno su optimistične: Crna Gora je zemlja koja je najdalje otišla u procesu evrointegracija. Izričito su pohvaljeni novi zakoni o vladavini prava prema kojima je pravna država „dobrim dijelom zaokružena", pa se Evropskoj uniji preporučuje da ubrza pregovore sa Crnom Gorom. Međutim, pažljivije čitanje izvještaja dovodi do zaključka da u Crnoj Gori curi na sve strane: Parlament je blokiran, korupcija je sveprisutna, ograničava se sloboda medija, postoji nedozvoljeni uticaj na pravosuđe, nedostaci u zaštiti manjina i teški problemi u oblasti zaštite životne sredine. To su tek neke stvari koje u zemlji ne idu kako valja.

Da li su onda pohvale preuranjene i politički motivisane? Za Crnu Goru je zadužen konzervativni britanski političar Čarls Tenok. Najveći broj poslanika smatra da je on sačinio uravnotežen izvještaj. Tenok za DW kaže da je istina da korupcija i organizovani kriminal postoje u Crnoj Gori, kao i u većini balkanskih država, ali dodaje i da ta konstatacije ne smije da potisne činjenicu da je Crna Gora otvorila već 26 poglavlja koja su dijelom poprilično zahtjevna. Na pitanje, gdje on posebno vidi probleme, Tenok ukazuje na odgovornost opozicije: „Šteta je da od oktobarskih izbora opozicija bojkotuje parlament. Takođe i zbog toga demokratija ne funkcioniše tako dobro kao što bih i ja priželjkivao".

„Mora se vidjeti relacija"

Konzervativni britanski političar Čarls Tenok zadužen je ispred Evropskog parlamenta za Crnu GoruFoto: William Lavender

Nevladine organizacije smatraju da demokratija nije uzorno funkcionisala ni prije bojkota parlamenta. Kritičari kažu da je riječ o „stabilokratiji" – ironično time izražavajući stav da je stabilnost, i po cijenu otvorenog kršenja zakona, više na cijeni, nego istinska demokratija. Nikos Andrulakis ne smatra da se Crnoj Gori gleda kroz prste zbog njenog nastojanja da uđe u NATO. On doduše dodaje da postoje geopolitički argumenti za prijem zapadnobalkanskih zemalja u EU, ali to po njemu nije izdaja vrijednosti koje Unija zastupa. Taj socijalista kaže da se sve to mora vidjeti u odnosu na druge zemlje u okruženju: „Ne želimo ništa da uljepšavamo. Sve zemlje regiona imaju velike probleme. Crna Gora ima samo nešto manje probleme".

Uprkos ruskom protivljenju, NATO je Crnu Goru pozvao u svoje redove. Za socijaliste u Evropskom parlamentu te dvije stvari nisu ni u kakvoj vezi. „Bila bi greška da se Evropska unija izjednači sa Sjevernoatlanskim paktom i da se iz bilo kog razloga spoje odvojeni pregovori".

Čarls Tenok nije tog mišljenja. On kaže da su skoro sva poglavlja o pristupanju Sjevernoatlanskom paktu gotovo identična sa poglavljima u pristupnim pregovorima za EU: „Samo još mali broj članica Sjevernoatlanskog pakta mora da ratifikuje sporazum o pristupanju Crne Gore. Ako se ne desi ništa nepredviđeno – recimo da se Sjedinjene Američke Države u posljednjem trenutku predomisle – onda će Crna Gora ubrzo biti članica tog vojnog saveza".

Briga zbog ruskog uticaja

Evropski parlamentarci bili su uznemireni špekulacijama o aktivnostima proruskih snaga i tajnih službi u Crnoj Gori. Zapadni mediji čak dovode u vezu Moskvu i navodni pokušaj puča protiv Mila Đukanovića. Čarls Tenok u svom izvještaju samo pominje nastojanja Rusije da „utiče na razvoj događaja u Crnoj Gori“. Na pitanje da li ima dokaze za tu tvrdnju ovaj Britanac je rekao da je to „javna tajna“, ukazavši na odgovarajuću izjavu britanskog ministra spoljnih poslova Borisa Džonsona. Socijalista Nikos Andrulakis je skeptičan prema tim tvrdnjama: „Ne želim da govorim o tome bez jednoznačnih dokaza. Međutim, zamolio sam gospođu Mogerini da sve to istraži“. U tom kontekstu je pohvalio i spremnost Srbije da pomogne u iznalaženju istine.

 

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi