Ugled „dizelaša" posljednjih godina pao je na niske grane. Zbog dizel-skandala i najava zabrane vožnje, oni su se našli na zlu glasu.

Sada mnogi polovni automobili sa pogonom na dizel-gorivo nalaze svoj „novi dom" - u srednjoj i jugoistočnoj Evropi – zbog čega se bune aktivisti zaštite životne sredine.

U Rumuniji je, prema zvaničnim podacima, broj registrovanih polovnih „dizelaša" se u 2018. povećao za više od 31.000 u odnosu na 2017. godinu. I u Češkoj je trgovina polovnim automobilima iz Njemačke doživjela pravi bum.

Petr Prikril iz Češkog saveza trgovaca polovnim automobilima kaže da se čak može govoriti o „invaziji" – „uvoznici odlaze u Njemačku i profitiraju od nesigurnosti njemačkih potrošača".

Kupce zanima potrošnja

Prema istraživanju tržišta koje je sprovela AAA, jedna od najvećih srednjeevropskih firmi za trgovinu polovnim automobilima, 63 odsto automobila koji se u Češkoj prodaju preko oglasa potiče iz Njemačke, a 60 odsto uvezenih „polovnjaka" ima dizel-motor. U susjednoj Slovačkoj, udio „dizelaša" iznosi čak 78 odsto.

Sve to su registrovali njemački trgovci. Trećinu njih direktno kontaktiraju trgovci iz inostranstva koji potom kupuju njihove automobile sa dizel-motorima – kako je pokazala anketa „DAT-dizel-barometra" iz novembra 2018.

U Češkoj kao ni u Poljskoj, Hrvatskoj ili Srbiji, ne postoje ekološke gradske zone. „Ovdje još vozimo neometano i slobodno, bez ikakvih ograničenja", kaže Prikril, koji navodi da zastupa oko 400 firmi za prodaju automobila. „Kupac pita koliko goriva automobil troši – to je ono što ga zanima". A tu dizel-motori imaju prednost jer troše 20 do 30 odsto manje goriva od benzinskih.

Zaštitnici životne sredine su ogorčeni

Srpskim kupcima je najvažnije da automobil bude jevtin, kaže Slobodan Ćurguz, prodavac automobila iz Beograda. To znači da se rado kupuju automobili starije proizvodnje sa više pređenih kilometara. Prema navodima saveza srpskih uvoznika, prosječna starost uvoznih polovnih automobila u Srbiji je 12 godina.

Srbija je jedna od rijetkih zemalja na Balkanu u kojoj je još dozvoljen uvoz automobila sa normom Evro 3.

U Rumuniji je – prema godišnjem izvještaju saveza proizvođača automobila ACEA – prosiječna starost automobila čak 16 godina, iako se tamo daju novčane premije za pređu automobila na otpad.

U Češkoj je prosiječna starost automobila 14 godina, u Poljskoj 13, u Hrvatskoj – 14. Poređenja radi, u Njemačkoj ona iznosi devet godina.

Organizacije za zaštitu životne sredine su ogorčene zbog ovakvog razvoja situacije. „Jugoistočna i Srednja Evropa ne smiju sada postati đubrišta za stare automobile koji prekomerno zagađuju vazduh", rekao je Jan Pinos iz pokreta „Hnuti duha" u Pragu.

Prema njegovim riječima, svijest o životnoj sredini je u regionu još nerazvijena. Automobil je za mnoge statusni simbol – što veći, to bolji.

dpa/michael heitmann

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android