Pola godine su Palestinci i Izraelci pregovarali pod posredništvom SAD-a. Na kraju su pregovori prijetili završiti u slijepoj ulici. Činilo se da Palestinci ne mogu više napraviti niti jedan korak u susret Izraelu. A onda je vodstvo Fataha iznenadilo i Izrael i SAD jednom spektakularnom viješću: Fatah je postigao s islamističkim, militantnim Hamasom - koji upravlja Pojasom Gaze - sporazum o osnivanju vlade nacionalnog jedinstva. Kasnije će se, najavljeno je, održati i novi izbori. Izrael je na pomirenje dvije palestinske stranke koje su dugo bile u sukobu reagovao prekidom mirovnih pregovora. Za Izrael, baš kao i za EU, Hamas je teroristička organizacija s kojom židovska država ne želi pregovarati.

Korak prema miru

Završetak pregovora između dvije najveće palestinske stranke pada gotovo točno na 50. obljetnicu (1.6.) osnivanja Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO). To doduše nije bilo planirano, ali ukazuje na razvoj kroz koji posljednjih godina prolazi i PLO i 1987. godine osnovani Hamas. Budu li se pridržavali postignutih dogovora i sastavljenih deklaracija, Palestinci će se Izraelcima predstavljati u budućnosti sasvim drugačije.

Prije svega je Hamas taj koji se politički drukčije pozicionirao, objašnjava Nabil Amr, do 2003. ministar informiranja na Zapadnoj obali. Za Fatah je bilo od presudne važnosti uvjeriti Hamas da prizna Izrael ili barem da dozvoli svojim članovima kabineta da prihvate priznanje Izraela. "To je bio smisleni korak prema miru", smatra Amr. On se nada da će ga Izrael i SAD znati cijeniti. I Palestinci su se, ukazuje, pomaknuli za svojih pozicija da bi se mirovni proces pokrenuo s mjesta. Formiranjem vlade jedinstva, osim toga, Palestinci ispunjavaju još jedan izraelski zahtjev: "Na ovaj način možemo pokazati da predstavljamo cijelu Palestinu", kaže Amr za DW.

Nezadovoljstvo političkim vodstvom

Za formiranje vlade jedinstva dvije palestinske stranke imaju i dobre unutarnjopolitičke razloge. Ni jedna niti druga, u više godina koliko su na vlasti, nisu uspjele ispuniti očekivanja svojih birača. Uvjeti života Palestinaca u Pojasu Gaze su se pogoršali, posebno opskrba pitkom vodom. Mnogim Palestincima nije po volji ni vjerski vrlo konzervativni kurs Hamasa. Fatah je uvijek iznova suočen s optužbama za korupciju. Osim toga, mnogi Palestinci na Zapadnoj obali frustrirani su što se već godinama u pregovorima s Izraelom ništa nije postiglo.

Dvije stranke imaju još više razloga za suradnju, ukazuje Mahdi Abdul Jadi, direktor Palestinskog društva za međunarodne studije. Hamas je nakon Arapskog proljeća u izolaciji. Nakon svrgavanja s vlasti egipatskog predsjednika Muhameda Mursija prije godinu dana Hamas je izgubio svog najvažnijeg partnera. "S obzirom na činjenicu da je milijun i pol ljudi zatočeno u Pojasu Gaze, Hamas si više ne može priuštiti tu izolaciju", smatra Hadi i nastavlja: "Fatahu, pak, s druge strane u budućim pregovorima treba podrška i u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali." Zbog svih tih razloga je pomirenje zavađenih stranaka bilo, smatra on, neizbježno.

Ustupci Hamasa

Većinu ustupaka je, vjeruje Hadi, morao napraviti Hamas. Prije svega u tri važne točke: priznanju izraelske države, odricanju od vojne sile i prihvaćanju izbora najesen. "Sve to je prihvatio Hamas", kaže Hadi u razgovoru za DW. Početkom travnja je palestinski predsjednik Mahmud Abbas potpisao zahtjev za primanje palestinskih područja u međunarodne ugovore i organizacije. Njegov cilj je i dalje internacionalizirati bliskoistočni sukob i postići da se izraelskoj politici na Zapadnoj obali sudi pred nekim međunarodnim sudom. Istovremeno ovi ugovori imaju i efekt discipliniranja samih Palestinaca, na primjer u poštivanju ljudskih prava.

Fatah i Hamas odlučili su se za kurs pragmatizma. Buduća palestinska vlada jedinstva mogla bi izaći u susret centralnim zahtjevima Izraela. Time Fatah i Hamas vrše sada pritisak na židovsku državu. Ona mora pokazati kako će se postaviti prema novom palestinskom jedinstvu.