Razloge za Dodikovu sklonost refendumima novinar FAZ-a Michael Martens vidi u „približavanju izbora" ili Dodikovoj potrebi da „skrene pažnju sa skandala korupcije". Rastuće ogorčenje bošnjačke većine u zemlji ali i Zapada pouzdano mu, kao "branitelju Srba", donosi glasove iz reda srpskog naroda, ali ono što Dodik sada radi ide i dalje od toga.

pročitajte i ovo:  Predizborna ili predratna retorika u BiH?

"Uspostava vlastitog pravosuđa, poreznog sistema, a možda čak i vojske RS predstavlja kršenje Ustava", konstatuje FAZ i, pošto je 2022. izborna godina u Bosni, osvrće se na godinama isprobanu Dodikovu „referendumsku retoriku".

Od 1998. do 2001. i od 2006. do 2010. Dodik je bio šef vlade u Republici Srpskoj (RS). Od 2010. do 2018. bio je predsjednik RS. "Nakon toga je postao jedan od tri predsjednika države BiH i vjerovatno će se opet kandidovati za tu funkciju – iako bi referendumom najradije da odcijepi Republiku Srpsku od Bosne, odnosno ukine državu BiH", piše novinar FAZ-a. Kada je Crna Gora u maju 2006. referendumom povratila državnost izgubljenu 1918. i otcijepila se od Srbije, Dodik je ukazao da bi RS mogla krenuti suprotnim putem, raspisati referendum i pridružiti se Srbiji - ako „politička elita muslimanske većine u Sarajevu ne prestane tražiti ukidanje RS-a”.

Tada je, navodi se u članku FAZ-a, prestao i flert između SAD-a i EU s Dodikom, kojeg je Zapad ranije podržavao. Dodik je u RS-u u početku bio angažiran u borbi za vlast protiv stranke ratnog zločinca Radovana Karadžića (koji se u to vrijeme već skrivao, ali se još uvijek smatrao moćnim i uticajnim).

Dodik: "BiH želi samo Zapad i bošnjačka većina"

Potom se citira Dodikova izjava, koju je često koristio, po kojoj "Bosnu i Hercegovinu želi samo Zapad i bošnjačka većina. "Za budućnost Bosne nije dovoljno da neki stranci žele ovu zemlju", rekao je Dodik 2008. u intervjuu za FAZ. Kada su bh. pravosudni organi 2009. godine vodili istragu protiv njega zbog korupcije, Dodik je to izjednačio s napadom na RS i ponovno uveo u igru ​​referendum o otcjepljenju: "Ako neko ugrozi jasno definiranu poziciju RS-a u Bosni, nećemo imati drugi izbor."

Uslijedile su potom, kako se navodi u članku FAZ-a, Dodikove najave referenduma u januaru 2010. i aprilu 2011., kada je Skupština RS-a odlučila da se referendumom državnom pravosuđu BiH oduzmu ingerencije za RS. Zapravo, do toga nikada nije došlo, ali su "uzbuđene reakcije bile upravo ono što je Dodiku trebalo".

Istorijat referenduma, koji nabraja FAZ, se nastavlja 2015., kada je Izetbegović kao član Predsjedništva BiH najavio ustavnu reformu, nakon čega je Dodik uzvratio prijetnjom referenduma o otcjepljenju najkasnije do 2017. godine. Također je potvrdio plan da se glasa o ukidanju nadležnosti Vrhovnog suda i Tužiteljstva BiH za RS, ali to se opet nije dogodilo.

- pročitajte i ovo:  Referendum u RS: Politička kapitulacija?

A onda je u septembru  2016. Dodik održao referendum: Uz izlaznost od 55 posto, 99,8 posto ljudi je glasalo je da 9. januar bude "Dan RS”. Referendum je održan sedam dana prije lokalnih izbora u RS-u i imao je željeni učinak jačanja Dodikove stranke. Međutim, kako je odluka Ustavnog suda, kojom je referendum proglašen nezakonitim, ignorisana u RS-u i tamo se 9. januar nastavio slaviti kao "nacionalni praznik", SAD su u januaru 2017. uvele sankcije Dodiku. EU se nije pridružila ovom koraku.

- pročitajte i ovo:  Dodik: „Referendum nije na dnevnom redu“

FAZ na kraju članka zaključuje kako bi oni, koji ocjenjuju Dodikove riječi i djela, „trebali uzeti u obzir dugi istorijat najavljivanih prijetnji bosanskohercegovačkoj državnosti” kao i da samo „Dodik zna koliko daleko je spreman ići ovaj put”.

Pripremila: Jasmina Rose

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu