Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) piše o odnosima Srbije i Ukrajine povodom nezvaničnih vijesti da je Volodimir Zelenski trebao 21. maja da dođe u zvaničnu posjetu Beogradu, ali da je ta posjeta odložena. Međutim, „sigurno je da su Srbija i Ukrajina, nakon višegodišnjih pregovora, nadomak potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini. Zamjenik ukrajinskog premijera Taras Kačka očekuje se u srijedu (20. maja) u Beogradu na završnim razgovorima o sporazumu“.

„Približavanje između Beograda i Kijeva, dakle, nije samo simbolična politika. Državna posjeta ukrajinskog predsjednika Srbiji bila bi značajna na više načina“, piše dalje FAZ. List navodi i da Srbija spada među rijetke zemlje u Evropi koje se nisu priključile sankcijama protiv Rusije, što se vidi i po tome da postoje svakodnevne avionske veze ka Moskvi i drugim ruskim gradovima.

Putin ima veliku podršku u Srbiji

„Raspoloženje velikog dijela stanovništva prema najvećoj nasljednici Sovjetskog Saveza (Rusiji) nigdje nije tako prijateljsko kao u najvećoj nasljednici Jugoslavije (Srbiji). Putin u Srbiji uživa veliku podršku – možda čak veću nego u samoj Rusiji“, piše FAZ.

Autor smatra da bi posjeta Zelenskog Srbiji u Moskvi mogla biti doživljena „kao da Ukrajinac ulazi u Putinovo balkansko dvorište. Međutim, Beograd želi da pokaže: mi nismo ničije dvorište, pa ni rusko. Slike dočeka Zelenskog upravo u Srbiji bile bi PR poraz za Kremlj“.

„Za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića državna posjeta Zelenskog predstavljala bi i unutrašnjopolitički rizik“, piše dalje list, ali konstatuje da bi Vučić to mogao kontrolisati. „Međutim, Vučić ne može kontrolisati reakciju Rusije.“

„Neki ga optužuju da je blizak Putinov saveznik, što u toj uprošćenoj formi nije tačno. Drugi tvrde da, po staroj jugoslavenskoj praksi, vodi politiku balansiranja između Istoka i Zapada kako bi iz oba svijeta izvukao koristi – što je bliže stvarnosti.“

„Ipak, ta politika je i ranije povremeno nailazila na svoje granice“, piše autor i navodi primjere: kritiku od strane EU zbog učešća na „Putinovoj propagandnoj paradi 9. maja 2025.“, te da „Vučić i njegov ugled u Kremlju očigledno nije mnogo profitirao od tog odlaska u Moskvu“.

Kako se navodi, nedugo zatim ruska spoljnja obavještajna služba oštro je napala Vučića u dva javna saopštenja, tvrdeći da Srbija isporučuje municiju Ukrajini preko „posredničkih država“, odnosno Češke i Bugarske.

„To što će Vučić vjerovatno uskoro ugostiti Zelenskog predstavlja, makar posredno, i beogradsku poruku Putinu“, koja bi glasila „za nas Zelenski i Ukrajina ostaju važan faktor“, piše FAZ i dodaje da to „nije sasvim nova poruka iz Srbije“.

Kijev nikada nije priznao nezavisnost Kosova

„Već je bilo više javnih susreta i razgovora između Vučića i Zelenskog, kao i, prema nekim saznanjima, još nekoliko o kojima javnost nije bila obaviještena.“ Autor navodi susret nasamo u augustu 2023. na marginama neformalnog regionalnog samita u Atini, nakon kojeg su obojica govorili o „dobrim“ i „otvorenim“ razgovorima. Vučić je također istakao da Ukrajina ne priznaje Kosovo.

„Međutim, činjenica da Kijev nikada nije priznao kosovsku deklaraciju nezavisnosti iz 2008. u Srbiji je jedva ušla u javnu svijest. To nema istu težinu kao rusko nepriznavanje, jer nije, kao u slučaju Rusije, potkrijepljeno vetom u Vijeću sigurnosti UN“, piše FAZ.

List dalje navodi da je „prošle godine održano više razgovora između Vučića i Zelenskog“, te da je jednom prilikom, na samitu u Odesi, Vučić „najprije zahvalio domaćinima što nisu pozvali predstavnike Kosova“ i „ponudio pomoć u obnovi ukrajinskih gradova“.

„Ipak, odbio je da potpiše završnu deklaraciju samita koja nije samo osudila ruski napad, već je i zahtijevala potpuno povlačenje ruskih trupa iz Ukrajine kao uslov za mir, kao i članstvo Ukrajine u NATO-u.“

Autor na kraju piše da su dvojica lidera telefonski razgovarala, između ostalog, i o međusobnoj podršci na putu ka EU.

*Ovaj izbor iz štampe sadrži citate, odlomke i sažetke iz medija na njemačkom jeziku i ne odražava nužno stavove redakcije."