"Iznenađujuće povlačenje Christiana Schmidta sa pozicije visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu je mnogo više od pukog pitanja njegovog nasljednika. To primorava Evropu da se suoči s neugodnom geopolitičkom realnošću: trideset godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, zemlja ostaje zarobljena u lebdećem političkom stanju, formalno suverena, a faktički još uvijek pod međunarodnim nadzorom", pišu u članku objavljenom u Frankfurter Allgemeine Zeitungu dvojica bivših visokih predstavnima međunarodne zajednice u BiH, Carl Bildt i Wolfgang Petritsch.

Potom podsjećaju kako je Institucija visokog predstavnika ad hoc institucija koja je u velikoj mjeri uspješno vodila obnovu ratom razorene zemlje, te kako bi bez američko-evropskog angažmana, ali i Rusije, Japane i Kanade, kao i Evropske unije, kao glavnog sponzora, koja je takođe zastupljena u "Vijeću za implementaciju mira", provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma nakon 1995. bilo gotovo nemoguće.

„Ipak, ono što je zamišljeno kao prelazno rješenje za period neposredno nakon rata razvilo se u trajno stanje. Već duže vrijeme, ova civilna institucija, koja je tokom godina izgubila i uticaj i legitimitet, služila je mnogim lokalnim političarima istovremeno i kao slika neprijatelja i kao sidro spasa; oslobađajući ih pri tome obaveze svojstvene demokratskim društvima da na sopstvenu odgovornost pronađu održive političke kompromise", pišu dvojica bivših čelnika OHR-a.

 U dijelu teksta s podnaslovom: "Rusija je postala regionalni izazivač nevolja", navodi se da bi upravo iz tog razloga, bilo pogrešno reagovati refleksivno imenovanjem još jednog visokog predstavnika, čime bi se nastavio nezadovoljavajući status quo.

„Međunarodna zajednica, a prije svega EU, mora se zapitati da li se poduzimanjem ovog koraka zaista podstiče stabilnost i samostalnost ili se time samo konzervira upravljana stagnacija", piše još u tekstu.

Dvojica bivših čelnika OHR-a podsjećaju i na fundamentalno izmijenjeno geopolitičko stanje, kao i da naporan put do Brisela gubi svoju atraktivnost među državama zapadnog Balkana, te da je međunarodni konsenzus o budućnosti Bosne odavno postao krhak.

Potom se navodi i kako je Rusija godinama bila protiv posebnih ovlasti visokog predstavnika, kao i da se sada u Washingtonu takođe pojavljuje odlučan transakcionalni pristup prema Balkanu.

Upozorava se i da bi se nedavna posjeta Trumpovog sina Banja Luci morala posmatrati kao pokušaj stvaranja još jednog sumnjivog poslovnog odnosa.

„Slična dešavanja se već odvijaju u Srbiji i Albaniji, a sve to uz očigledno nepoštovanje evropskih pravila i zakona. Pod ovim uslovima, nasljednik odlazećeg visokog predstavnika imao bi jedva veći legitimitet od njegovog prethodnika", piše u FAZ-u.

Za autore teksta ključno pitanje nije ko će zamijeniti Christiana Schmidta, već koje reforme bi mogle uspješno voditi BiH ka EU.

Jer, kako još piše u tekstu, suštinski je nedosljedno da se Bosna i dalje drži pod stalnom vanjskom kontrolom, bez ikakvih izgleda za puni suverenitet ili samostalnost, dok se istovremeno od nje očekuje da slijedi put ka Evropskoj uniji. Na osnovu detaljne analize tri decenije dugog procesa izgradnje države, Evropi je potreban novi strateški start BiH, smatraju Carl Bildt i Wolfgang Petritsch.

Taj novi start, prema mišljenju autora teksta, mora počivati ​​na dva međusobno povezana elementa: najprije je u pitanju korekcija nefunkcionalnog sistema upravljanja; i drugo, ukidanje posebnog međunarodnog nadzora. Ova reformska agenda, zauzvrat, mora biti blisko koordinirana sa postepenim usklađivanjem sa evropskim strukturama. Ovdje se ne radi o radikalnoj reviziji dejtonskog sistema, već o realističnim prilagodbama: efikasnije strukture odlučivanja, jasnije linije odgovornosti i ograničenja mogućnosti stalnih blokada.

"Paralelno s tim, zatvaranje OHR-a treba biti usko povezano sa procesom pristupanja EU. Oni uslovi koje su Schmidt i njegovi prethodnici godinama bezuspješno zahtijevali, kao što je rješavanje pitanja državne imovine, mogli bi se transferirati u relevantna poglavlja pristupnog ugovora. Time bi se definitivno okončala naizgled beskrajna debata o tome da li Bosna uopšte ´pripada´ Evropi”, pišu dvojica bivših visokih predstavnika.

Bildt i Petritsch ističu da bi BiH uklopljena u vjerodostojnu evropsku perspektivu postala dio dinamičnog političkog projekta i da bi to predstavljalo prelazak sa međunarodnog nadzora na evropske integracije.

"Odlazak Christiana Schmidta stoga nudi davno zakašnjelu priliku za temeljno preispitivanje međunarodne politike prema Bosni, konkretno, u evropskim okvirima. Bosni i Hercegovini nije potrebna beskrajno produžena međunarodna uprava. Ono što zemlji treba je vjerodostojna evropska budućnost", zaključuje se u tekstu objavljenom u Frankfurter Allgemeine Zeitungu.