Koju granicu Kremlj neće prekoračiti? Niko više nije siguran, pa čak ni država poput Finske, koja ima mnogo iskustva u tumačenju ruskih signala.

Granica Finske i Rusije se prostire čak 1.300 kilometara i najduža je u Evropskoj uniji. Od kraja Drugog svjetskog rata tu je vladao mir. Ali, sada kada je Rusija napala suverenog susjeda, Fincima više nije svejedno.

Na graničnom prelazu Valima, koji je najbliži Helsinkiju, situacija je od početka invazije na Ukrajinu mirna, izuzev malog broja ukrajinskih i ruskih izbjeglica koji bježe od konflikta, kaže kapetan granične policije Jusi Pekala.

Potrebno je biti na oprezu

„Spremni smo naravno i spremamo se na razne situacije. Ne bih rekao da smo alarmirani, ali sve promjene se uglavnom najprije osjećaju na granici”, rekao je kapetan za DW.

Promjene nisu dobrodošle u Finskoj, gdje se decenijama radi na održavanju delikatnog geo-strateškog balansa izvan bilo kakvih vojnih saveza, uz održavanje odnosa sa Moskvom i izgradnjom dobro opremljene, istrenirane vojske.

Do sada, Finci nisu osjećali da im je potrebna odbrambena pomoć NATO-a i većina građana se protivila traženju članstva u vojnoj alijansi. Tako je bilo sve dok 24. februara Rusija nije napala Ukrajinu.

Naprasno, ali ne i iznenađujuće

Prema anketi finskog javnog servisa YLE, 53% ispitanika želi da Finska uđe u NATO. Ovog mjeseca se broj ispitanika povećao na 62%.

Finski ministar odbrane Anti Kaikonen je rekao da iako je podrška NATO-u značajno porasla, razlozi su jasni. „Ljudi su mislili da ćemo živjeti u mirnim vremenima dvadesetih godina 21. vijeka, a sada imamo rat usred Evrope, nadomak Finske”, rekao je ministar za DW nakon sastanka u sedištu NATO-a u Briselu ranije ovog mjeseca, gdje je bio pozvan zajedno sa Švedskim predstavnicima.

Kaikonen je objasnio da će vlada dostaviti parlamentu nove procjenu stava prema odbrani zemlje u Aprilu, čime će se pokrenuti debata o ulasku u NATO. Mnogi vjeruju da će nakon javne i parlamentarne rasprave Finska tražiti članstvo.

Sjećanja o ratu izazivaju jezu

Za Fince je razmatranje njihove vojne nezavisnosti ne samo pitanje budućnosti, već i prošlosti. Sovjetski Savez je napao Finsku 1939. godine. U zimskom ratu, baš kao i sada u Ukrajini, Moskva je opravdavala invaziju time da ju je Finska isprovocirala. Finci su se držali svoje nezavisnosti uz velike gubitke života, teritorije i dobrobiti, boreći se u suštini potpuno sami.

Od tada se spremaju na takve situacije. Finska priprema cijelu svoju odraslu populaciju za reagovanje u vanrednim situacijama, bilo da su u pitanju prirodne katastrofe, industrijske nesreće ili invazije susjednih zemalja.

Finski rezervisti spremni

U Vanti, predgrađu Helsinkija, vojni rezervisti vježbaju pucanje kako bi ostali u formi. Prethodnog mjeseca u vojnim vježbama učestvuje više članova nego ikada, a porastao je i broj građana koji su se prijavili na časove samoodbrane ili da se pridruže vojsci.

Anti Ketunen, predsjednik kluba Vantski Rezervisti je rekao da je samo u prve dvije sedmice od početka ruske invazije broj članova kluba porastao za 25%, odnosno za 250 članova. „Nikada nismo vidjeli tako nešto”, rekao je Ketunen.

„Situacija u Ukrajini je pokazala da je sve moguće. Moramo biti spremni”, rekla je Mina Nenonen, vođa Saveza finskih rezervista. „Ne paničimo. Ljudi samo žele da prežive. Sada je vrijeme da nauče kako”, rekla je Nenonen.

Moskva prijeti

Garancije o međusobnoj odbrani članova NATO-a, koje nosi sa sobom donosi članstvo u alijansi klauzulom 5, nije bez rizika. Ti rizici su bili razlog zašto Finska nije željela da uđe u NATO. Sada Moskva eksplicitno prijeti Finskoj da će biti „ozbiljnih političkih i vojnih posljedica” ukoliko ova država zatraži članstvo u NATO-u.

Ministar odbrane Kaikonen vjeruje Kremljinu na riječ. Postojala bi neka reakcija Rusije. Međutim, teško je procijeniti kakva”, rekao je ministar.

Savjetnik u parlamentu Henri Vanhanen je izjavio da je vrijeme da se uđe u NATO sada ili nikad, uzevši u obzir neizvjesnost situacije.„Ukoliko se ne priključimo, moramo da imamo razloge za to. Koji je naš bezbjednosni plan za budućnost u tom slučaju? Da li je naša bliska saradnja sa EU dovoljna? Ne možemo to da znamo”, rekao je Vanhanen.

On vjeruje da bi to bio dobar potez i za alijansu. „Mi ne bismo predstavljali teret”, objasnio je i dodao da bi zbog dobro opremljene vojske Finska „doprinosila bezbijednosti NATO-a”.

Finska pred izazovima

Rusija bi ipak mogla da bude jedan korak ispred, čim bi se pokrenula javna debata u Finskoj, rekla je Hana Smit, direktorka odsjeka za istraživanje i analize iz Evropskog centra za borbu protiv hibridnih prijetnji. Ona je ukazala na tvit ruske ambasade u Helsinkiju od 16. marta: „Dragi sunarodnici. Molimo Vas da konzulatu prijavite bilo kakvo kršenje prava, diskriminaciju i iskazivanje mržnje prema državljanima Ruske Federacije i onima kojima je ruski maternji jezik”.

Direktorka je istakla da je Putin tvrdio da su oni koji govore ruski u Ukrajini doživljavali diskriminaciju i da je Rusija morala da reaguje kako bi ih zaštitila. „Iako znamo da je ovakav potez ambasade samo test, ipak izaziva strah”, rekla je Smit za DW i dodala da je vrlo važno biti svjestan da Rusi to namjerno rade.

Iako su Finci dobro opremljeni da se bore protiv informacionog rata, Smit ne odbacuje činjenicu da za državu predstoje veliki izazovi.

Sudbina Ukrajine je pokazala Fincima da je „prijetnja ozbiljna i realna i da isto može da se desi Finskoj”, rekla je Smit i dodala da će ovo napokon natjerati zemlju da uđe u NATO.

„Ukoliko padne nova Gvozdena zavjesa u Evropi, Finci se nadaju da će završiti na zapadnoj strani”, rekla je Smit.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu