Većini ljudi ime Folker Tirk (Volker Türk) ne znači mnogo. 57-godišnji Austrijanac jedva da je poznat javnosti. Njegovo imenovanje za visokog komesara UN-a za ljudska prava stoga možda iznenađuje, s obzirom da su tu funkciju ranije obavljale visoke međunarodne ličnosti poput bivših šefova država. Tirkova prethodnica, Mišel Bačelet, ranije je bila predsjednica Čilea.

Rasadnik UN-a

Ali, u okviru Ujedinjenih nacija (UN), Turk nije nepoznat i bivao je na važnim funkcijama. Ovaj pravnik je tamo radio 30 godina, uključujući i UN-ov ogranak za izbjeglice - UNHCR, gdje je od 2015. do 2019. godine bio na mjestu zamjenika visokog komesara. Doktor međunarodnog prava se potom preselio u kancelariju generalnog sekretara UN-a Antonija Gutereša u Njujorku i smatra se njegovim čovjekom od povjerenja.

Zbog svoje nove funkcije, Tirk sada ide u Evropu, u drugo sjedište Ujedinjenih nacija u Ženevi. Od početka septembra bilo je jasno da će on biti nasljednik Mišel Bačelet, nakon što ga je na tu funkciju predložio Gutereš i potvrdila Generalna skupština UN. On je deveti komesar za ljudska prava od osnivanja kancelarije 1993. godine.

Raznovrsni zadaci

Visoki komesar za ljudska prava je najvažniji povjerenik Ujedinjenih nacija za ljudska prava. On je na čelu Kancelarije visokog komesara Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR) i odgovoran je za sve aktivnosti i administraciju OHCHR-a.

Visoki komesar odgovara direktno generalnom sekretaru. Savjetuje ga o politici UN-a o ljudskim pravima, predstavlja ga na sastancima tijela za ljudska prava i drugim događajima i obavlja posebne zadatke po njegovoj odluci. On mora osigurati podršku projektima, aktivnostima, tijelima i odborima programa za ljudska prava.

"Potrebni su nam svi na brodu"

Kada je stupio na dužnost, Folker Tirk je rekao: „Nadam se da možemo da iskoristimo sva sredstva koja su nam na raspolaganju da promovišemo ljudska prava svih ljudi". Proveo je dugi niz godina "braneći prava nekih od najugroženijih ljudi na svijetu - izbjeglica, ljudi bez državljanstva, interno raseljenih lica - ali i ljudi uhvaćenih u sukobima i nestabilnim situacijama". U današnjem podijeljenom svijetu važno je da postoji „izrazit glas savjesti, razuma i mudrosti. Visoki komesar za ljudska prava mora biti taj glas".

U video snimku, objavljenom na Tviteru, Tirk je naveo da se univerzalnost poštovanja ljudskih prava mora ponovo uspostaviti. Takođe je istakao da želi da posebno stupi u kontakt sa mladima i da ih zainteresuje za ovu temu. „Kada su u pitanju ljudska prava, svijetu su, u ovom stadijumu u kojem se nalazi, potrebni svi!"

Kriza ne manjka

S druge strane, Tirk se nije pozabavio konkretnim izazovima u oblasti ljudskih prava – poput ruskog napadačkog rata u Ukrajini ili protesta u Iranu izazvanih smrću 22-godišnje Jine Mahse Amini. Navodna kršenja ljudskih prava u kineskom regionu Sinđijang takođe će vjerovatno pratiti novog visokog komesara za ljudska prava tokom njegovog četvorogodišnjeg mandata.

Njegova prethodnica Mišel Bačelet objavila je dugo očekivani izvještaj samo nekoliko minuta prije kraja svog mandata krajem avgusta, a Kina je odbacila te navode. Tirku stoga ostaje težak zadatak. Grupe za ljudska prava zahtijevaju da sljedeći komesar UN-a za ljudska prava ima hrabrosti da se bori protiv najmoćnijih zemalja i osudi kršenja.

Generalna sekretarka Amnesti internešenela Agnes Kalamar rekla je u septembru o Tirkovom imenovanju za visokog komesara: „On mora odmah da doprinese efikasnom odgovoru na ruski agresorski rat protiv Ukrajine, kineski progon miliona Ujgura i previše zaboravljenih kriza od Jemena preko Demokratske Republike Kongo do Mjanmara i šire. Jačanje ljudskih prava u uslovima klimatskih promjena i rastuće nejednakosti takođe bi trebalo da bude na njegovom dnevnom redu."

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu