Posjeta predsjednice Evropske komisije Ursule Fon der Lajen (Ursula von der Leyen) Beogradu nije razriješila konfuziju oko podrške Evropske unije režimu Aleksandra Vučića u Srbiji. Ističe se da je ipak izostala prevelika srdačnost predsjednice Evropske komisije sa Vučićem i da ovog puta nije bilo komplimentiranja u stilu „dragi Aleksandre". Istovremeno se smatra da je kritika Vučića bila previše blaga.

Pretpostavka je da su poruke pojedinih evropskih partija da se stane na stranu demokratije, a ne autokratije, donekle uticale na beogradske izjave Fon der Lajen i da su se ovog puta čuli neki novi tonovi: sloboda umjesto represije, napredak u vladavini prava, medija i izbornog zakona, sankcije Rusiji. I da će se pratiti primjena svega navedenog i da više neće biti dovoljno samo deklarativno ispunjavanje obaveza.

Stekao se utisak da nakon ove posjete niko u Beogradu nije zadovoljan. Režim nije oduševljen kritikama zbog represije i naglaska na vladavini prava i slobodi medija, ali zadovoljni nisu ni opozicija ni pobunjeni građani.

Pohvale, koje je Fon der Lajen uputila zbog navodnog napretka sa biračkim spiskom i Savjetom REM-a, ocjenjuju se kao neutemeljene. Pojedini opozicionari se pitaju na osnovu čega je predsjednica EK zaključila da je to napredak. Demokratska stranka poruke u Beogradu tokom ove posjete ocjenjuje kao „praznu diplomatsku konstrukciju".

Oštrije nego ranije i neobično pomirljiv Vučić

Direktor Instituta za evropske poslove Naim Leo Beširi smatra da će pobunjena javnost „morati da se zadovolji diplomatskim riječnikom, jer je praksa diplomata da ne kritikuju domaćina u njegovom prisustvu. Ali, ostaje nam da nagađamo šta je ona rekla Vučiću iza zatvorenih vrata. Mislim da je čak iznenađenje prilično pomirljiv Vučićev ton na konferenciji za medije, koji ipak nije izdržao da ne skrene pažnju na reagovanje na proteste u Evropi, što znači da je vjerovatno dobio poruke o smanjenju represije. Pitanje je sada samo koliko EU ima mehanizama da navede vlasti da ispuni zahtjeve iz svih tih poruka koje je iznela Fon der Lajen", kaže naš sagovornik za DW.

Utisak novinara Đorđa Vlajića je da „razgovori sa Fon der Lajen Vučiću nisu bili prijatni":

„Kada je riječ o konkretnim porukama Fon der Lajen primjećuje se da su one nešto oštrije nego ranije, i da se insistira na ubrzavanju tempa reformi. Mislim da je za Vučića ipak bilo značajno da čuje da EU neće ostaviti Srbiju samu tokom zime što se tiče energenata, jer taj problem žulja Vučića - kako da obezbijedi gas a da se ne uskladi sa politikom EU prema Rusiji", ističe Vlajić za DW.

Vlast se vraća u devedesete

Djeluje da je ključni problem na relaciji Srbija – EU taj, što čelnici EU i dalje žele da režim Aleksandra Vučića sprovodi nekakve reforme. Pretpostavlja se da je trinaest godina bilo dovoljno da čelnici evropskih zemalja shvate da Vučić neće preduzeti bilo kakve reforme, jer bi to značilo i ugrožavanje njegove lične vlasti.

„Vlast ne samo da ne sprovodi reforme već se krupnim koracima kreće unazad u devedesete godine. Zbog toga i imamo ljude na ulicama već godinu dana, jer mi svakog dana imamo nekog iz policije ko prebija ljude i zna da zbog toga neće odgovarati. Vučić je pored toga generator nestabilnosti kako u Srbiji tako i u regionu, ali dok se ne napravi neka politička alternativa EU teško može da sarađuje sa nekim drugim osim sa vlastima", napominje Naim Leo Beširi.

Đorđe Vlajić smatra da osim deklarativne osude Vučića „u Briselu postoji nomenklatura koja se oslanja na transakcionu politiku Aleksandra Vučića. Njima je bitno da Vučić ne pravi gužvu oko Kosova, da smiri Dodika, i da ne ugrozi region na način koji bi zahtijevao neku odlučniju intervenciju EU. Oni

njega podnose, i to je ta podrška stabilokratiji koja očito žulja ovdašnje građane", naglašava Đorđe Vlajić.

Politika kupovine vremena

Predsjednica EK je u Beogradu naglasila da će se pratiti ispunjavanje obaveza Srbije, i da će o tome uskoro razgovarati u Briselu.

Jasno je da Vučić nema namjeru da bilo šta od toga ispuni,skreće pažnju Naim Leo Beširi, „već prosto kupuje vrijeme za sebe i svoj krug saradnika koji su se enormno obogatili u proteklih trinaest godina. Vučić igra na kartu toga da su mandati onih koji ga pritiskaju kraći od njegovog, i sve što je potrebno je da par puta godišnje odbije takve napade i nastavi po starom. Kada bi Vučić zaista sproveo neke reforme to bi značilo bar nekoliko ministara, više gradonačelnika i pripadnika režima u zatvoru", napominje Beširi za DW.

Priča o procjenjivanju primjene određenih obaveza nije nova, upozorava Đorđe Vlajić, i dodaje da se to „vidi i po blokadi otvaranja poglavlja. Taj poziv da se dođe u Brisel čini mi se baca ipak neko novo svjetlo na ovu posjetu. To sam pročitao kao poziv ne samo njemu, nego i drugim akterima koji učestvuju u pokušajima reforme medija, izbornog zakonodavstva i slično. Nekih izbora će biti, ali se tu ništa neće promijeniti ukoliko se oni budu održavali pod Vučićevim uslovima", ocjenjuje naš sagovornik.

Vučić - generator društvenih podela

Poziv Fon der Lajen na jedinstvo građana zbog osnaživanja temelja demokratija takođe je zbunilo pobunjenu javnost u Srbiji, jer se Aleksandar Vučić s pravom vidi kao generator podjela u društvu.

Naim Leo Beširi kaže „da ako neko, ko je na vlasti, sprječava demokratski progres, onda se to može tumačiti i kao poziv građanima Srbije da se ujedine protiv autoritarne vlasti. Djeluje mi ipak da Fon der Lajen ne razumije društvene odnose u Srbiji, i kakav je nivo podijeljenosti društva kada je u pitanju sadašnja vlast", komentariše direktor Instituta za evropske poslove.

Ne znam kako je moguće pozivati na jedinstvo ako imamo jedan opresivan režim, koji se vrlo oštro obračunava sa svima, koje ne vidi kao političke protivnike nego kao neprijatelje, ističe Đorđe Vlajić, i kaže da „Srbija živi u nekoj vrsti kleptokratskog feudalizma, gdje imamo Vučića kao neproglašenog suverena, koji upravlja sistemom koji će biti teško razmontirati. Tu štetu, koju je Vučić napravio Srbiji, će morati da popravljaju čitave generacije", zaključuje Vlajić za DW.