Francuski satirični tjednik Charlie Hebdo, na koji je 2015. izveden teroristički napad, uoči drugog kruga predsjedničkih izbora na naslovnici pita: "Moramo li stvarno još crtati sliku?" Redakcija je odlučila izostaviti uobičajenu zajedljivu karikaturu i poziva birače da izađu na izbore, kako bi spriječili da desna populistica Marine Le Pen postane predsjednica. Svakome mora biti jasno da će se ove nedjelje raditi o tomu da se zaštiti demokracija, poručuje redakcija. Dvoboj između socijalnog liberala Emmanuela Macrona i radikalne nacionalistice iz Nacionalne fronte Marine Le Pen nije samo za Francusku povijesna odluka, i europski susjedi strepe.

Prema posljednjim ispitivanjima nestranački kandidat Macron u vodstvu je sa 60 prema 40 posto. Ali, može li biti iznenađenja? Politolozi i demoskopi su oprezni. "Presudan će biti odaziv birača", smatra Vivien Pertusot s Francuskog instituta za međunarodne odnose u Parizu. Ako odaziv bude manji, od toga bi mogla profitirati Marine Le Pen, jer iza nje stoji organizirana stranka. Macron ovisi o glasovima konzervativaca, socijaldemokrata i lijevih radikala, koji su prije dva tjedna glasovali za druge kandidate.

Nema više republikanske fronte

Svi raniji kandidati osim starog komunista Jean-Luca Melenchona, koji je u prvom krugu bio na trećem mjestu, pozvali su na potporu Macronu. Melenchon se izuzeo iz uobičajene "republikanske fronte" protiv desnih populista. Kaže da je, naravno, protiv Le Pen, ali da nije ni za Macrona. To bi moglo značiti da brojni Francuzi neće birati ni jedno ni drugo. Mora se imati na umu da je čitav francuski stranački sustav pretumban, kaže politolog Vivien Pertusot. Ni jedna etablirana stranka nije uspjela progurati svoga kandidata u drugi krug. Francusko društvo je uznemireno, kaže Pertusot: "Sigurno smo u stanju pomutnje. ako to čovjek pogleda vidi kamo stvari idu. To pokazuje potpuno polarizirano društvo, gdje već dugo vidimo dobitnike i gubitnike. Politički establišment je gotovo zaboravio gubitnike. Oni sad izražavaju svoje zahtjeve i žele mijenjati svoj položaj."

Kritiku mora prihvatiti i katolička crkva, jer nije jasno pozvala da se glasuje za Emmanuela Macrona. 2002. kad je otac Marine Le Pen, Jean-Marie, ušao u drugi krug predsjedničkih izbora, biskupi su se jasno izjasnili protiv Nacionalne fronte. Katoličke novine La Croix kritizirale su biskupe zbog tog držanja. Židovski, islamski i evangelički predstavnici distancirali su se od Marine Le Pen, koja želi zatvoriti granice i potisnuti islam.

Macron i Le Pen jedno drugom ništa ne opraštaju

U kratkoj i oštroj predizbornoj kampanji predbacivali su jedno drugom da lažu. Macron je rekao da Le Pen nade polaže u izazivanje straha i da manipulira biračima. Le Pen je uzvratila na isti način. "Uvijek iste litanije. Vi ste izvana mladi, ali iznutra ste stari. Vaši argumenti su barem dvostruko stariji od Vas", rekla je čelnica Nacionalne fronte Macronu prilikom jednog sučeljavanja na televiziji. Macron, koji se prikazuje kao liberalni reformator gospodarstva, društva i Europske unije, predbacio je Le Pen da širi mržnju protiv muslimana. "Borba protiv terorista ne smije voditi tomu da se upadne u njihovu klopku. Ta klopka znači građanski rat i podjele, koje Vi širite zemljom. Vi pozivate na to time što vrijeđate Francuze zbog njihove vjere ili podrijetla. To ja nikad neću činiti, nikad", poručio je Macron u televizijskom sučeljavanju.

Predsjednica Le Pen bila bi otrov za Europu

Marine Le Pen radi po istim receptima kao i američki predsjednik Donald Trump. Prikazuje kako je stanje loše i prodaje se kao jedina spasiteljica, koja naciju može ponovo učiniti velikom. Zatvaranje granica, podizanje carina, napuštanje zajedničke valute eura, možda i EU-a, i sasvim sigurno NATO-a. Le Pen ne štedi na kritikama Njemačke i Europske unije. "Imali smo snažnu deindustrijalizaciju. Vidjeli smo otpuštanje naših radnika i masovno prebacivanje tvrtki u druge zemlje. Danas, gospodine Macron, Francuzi pate zbog Europe. Da, zbog Europe!"

Voditelj njemačko-francuskog instituta u Ludwigsburgu Frank Baasner smatra da bi Francuska s predsjednicom Le Pen upala u velike poteškoće. "Zemlja bi odmah bila izolirana, ako bi ona ostvarila i polovicu svojih izbornih obećanja. Uzmimo samo napuštanje EU-a. Ali, Njemačka bi - slično kao i s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom - i kod Le Pen najprije pričekala", kaže Baasner za DW. Stručnjak za Francusku strahuje i od nemira, ako bi Nacionalna fronta neočekivano pobijedila. "Brojni ljudi već sad nisu spremni odlučiti se između Macrona i Le Pen. Tu se krije veliki krizni potencijal, puno nezadovoljstva u narodu. U slučaju pobjede Le Pen sigurno bi brzo došlo do eskalacije", smatra Baasner.

Svježi vjetar s Macronom?

Emmanuel Macron se jasno izjašnjava za Europsku uniju i zajedničku valutu, jer su oni potrebni kako bi Francusku štitili u globalnom natjecanju s Kinom, SAD-om, Indijom i Rusijom, kaže Macron. "Želim Europu koja brže radi. Europu koja štiti i koja je manje birokratska. Upravo u globalizaciji nam je potrebna Europa", govorio je Macron u predizbornoj kampanji. "Ako Macron pobijedi i dobije većinu u parlamentu doći će do novog pomaka u njemačko-francuskim odnosima. Tada će biti novih poticaja za cijelu Europu", smatra Frank Baasner i njemačko-francuskog instituta u Ludwigsburgu.

Uloga Francuske u Europi i spore gospodarske reforme posljednjih godina mogle bi presudno utjecati na ishod izbora, smatra Vivien Pertusot s Francuskog instituta za međunarodne odnose. "Strah od globalizacije je sve veći, a globalizacija svakodnevno određuje naš život i ne može ju se kontrolirati. Pritom Europa igra važnu negativnu ulogu, jer ona označava otvorene granice, slobodan promet robe i slobodu nastanjivanja. To stvara dojam da Francuska nije više gospodar svoje sudbine", kaže Pertusot. Navodno izgubljenu kontrolu Le Pen želi vratiti Francuzima, obećavala je u predizbornoj kampanji. Pogled u statistike pokazuje da je ekstremna desnica osobito jaka na sjeveru i jugoistoku Francuske. To su područja s najvećim brojen nezaposlenih i s najnižim stupnjem obrazovanja. Nasuprot tomu Macron najviše potpore dobiva u velikim gradovima kao što je Pariz te na bogatijem i obrazovanijem zapadu Republike.

Parlamentarni izbori u lipnju

Tko god postane predsjednik Francuske, on ili ona neće na parlamentarnim izborima u lipnju osvojiti većinu. U Nacionalnoj skupštini nije zastupljen ni Macronov pokret En marche ni Nacionalna fronta Marine Le Pen. Vladanje neće, dakle, biti jednostavno. Bit će potrebne koalicije i kompromisi, a oni bi mogli jako ograničiti ambicije novog stanovnika ili nove stanovnice Elizejske palače.

Posljednja birališta u Francuskoj zatvaraju se u 20 sati po srednjoeuropskom ljetnom vremenu. Odmah nakon toga očekuju se prve prognoze. Satirični časopis Charlie Hebdo ipak nije ovoga napetog tjedna mogao proći potpuno bez karikature. Na poleđini pokazuje kako Marine Le Pen dobiva udarac šakom u lice. "Zar se o tomu stvarno još moramo prepirati?", pita ovaj satirični tjednik.