1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Francuska se vraća u NATO

Claudia Deeg, Pariz17. mart 2009

Povratkom u NATO završava se jedno poglavlje francuske istorije. Većina građana se slaže s time da se Francuska odrekne specijalnog statusa u transatlantskom savezu. Sarkozy se sada nada većem utjecaju.

Francuska se vraća u komandne strukture NATO-saveza - nakon 33 godine
Francuska se vraća u komandne strukture NATO-saveza - nakon 33 godineFoto: DW/AP

Francuski predsednik Nikola Sarkozi je uveren da je reč o dobroj odluci. Sarkozi želi da njegova zemlja ima veći uticaj na međunarodnom planu - što znači da će joj pripasti i više komandnih položaja u transatlantskom savezu.

Zato on dosledno radi na ostvarenju tog cilja i kaže: „Šaljemo vojnike u mirovne misije, stavljamo njihov život na kocku, ali ne pripadamo telu koje utvrđuje ciljeve i strategiju. Kucnuo je čas da se to okonča - Francuska mora da saodlučuje, umesto da samo prihvata odluke“.

Kome se okrenuti?

Francuski vojnici su već sada u Afganistanu o okviru angažmana NATO-aFoto: AP

Time i uloga Evropljana u NATO dobija na značaju, rekao je Sarkozi. Bivši premijer Dominik d Vilpen – protivnik Sarkozija i pristalica De Gola - u to sumnja. Pogrešan je trenutak za povratak u vojne komandne strukture, smatra d Vilpen.

Svet se prema njegovom mišljenju promenio: „Zapad više nije u centru sveta. Zašto bi Francuska u ovom trenutku trebalo da se koncentriše na zapadne zemlje? Naravno, u geografskom pogledu mi pripadamo Zapadu i transatlantskom savezu, ali to nije sve. Mi smo zemlja koja čini vezu sa istokom i jugom“, kaže Vilpen.

Neki konzervativni poslanici dele tu ocenu. Njih je oko 40. Pa ipak, prilikom glasanja u nacionalnoj skupštini oni najverovatnije neće glasati protiv. Prevelik je rizik da bi vlada mogla pasti zbog ovog pitanja.

Cijena samostalnosti

Povratkom Francuske Sjeveroatlantski savez je popunio veliku prazninuFoto: DW

Mek stav prema SAD, gubitak francuske samostalnosti - glasna kritika dolazi u prvom redu od leve opozicije i od političara centra Fransoa Barua koji kaže: „Za vreme iračkog rata mi Francuzi mogli smo da kažemo NE - sada se bud zašto odričemo te nezavisnosti“.

Na sve optužbe Sarkozi reaguje jasnim rečima:

„Neki kažu da moja odluka predstavlja izdaju generala de Gola. Kažu da smo bili u vojnim komandnim strukturama, morali bismo da učestvujemo u ratu u Iraku 2003. Sve su to laži, laži, neistina…“

I naglašava - Francuska zadržava svoje nuklearno naoružanje, a time i nezavisnost u pogledu atomskog oružja. Do nje je svojevremeno bilo stalo i generalu De Golu, kada je pre 43 godine najavio istupanje svoje zemlje iz vojne komandne strukture NATO.