16. listopada 2020. je strašno ubojstvo potreslo čitavu Francusku: u pariškom prigradskom naselju Conflans-Sainte-Honorine je jedan 18-godišnji Čečen nožem napao nastavnika povijesti Samuela Patyja i odrubio mu glavu. Prethodno je Paty u svom razredu htio debatirati o slobodi mišljenja i pri tome prikazao i karikature islamskog proroka Muhameda. Karikature je ranije objavio satirični magazin Charlie Hebdo u čijoj redakciji i okolici su dvojica terorista u siječnju 2015. ubila dvanaest ljudi. Oni su, kao i Patyjev ubojica, htjeli „osvetiti proroka". 18-godišnjaka je kratko nakon zločina upucala francuska policija. Krajem 2023. je jedan pariški sud osudio šest maloljetnika na do dvije godine zatvora, mahom uvjetno, zbog njihovih uloga tijekom napada na nastavnika. Sada je osam odraslih osoba pred sudom, također zbog mogućeg sudjelovanja u zločinu.

Dvojici muškaraca prijeti doživotna zatvorska kazna. Navodni sudionici su, navodi se u tužbi, napadaču pomogli da nabavi oružje ili su ga odvezli na mjesto zločina. Pet ostalih muškaraca i jedna žena se okrivljuju da su bili dio jedne terorističke grupacije, što može značiti i do 30 godina zatvora. Navodi se da su počinitelja ohrabrili ili planirali priključiti se terorističkoj organizaciji „Islamska država" u Siriji. Među njima je otac jedne djevojčice koja je tvrdila da je Paty muslimanske učenice i učenike, dakle i nju, zamolio da napuste učionicu prije nego što je pokazao karikature. Ali ta djevojčica je lagala. Ona je već prethodno bila izbačena s nastave te je tražila izliku za to što nije bila prisutna na nastavi. Zbog ovih izjava je njezin otac, međutim, pokrenuo čitavu hajku što je počinitelju skrenulo pozornost na nastavnika Patyja.

Sudski proces sa simboličnim karakterom

Za Antoinea Casuboloa Ferroa je ovo „stvarni Paty-proces". On se nada visokim kaznama. Ovaj odvjetnik zastupa dvanaest Patyjevih školskih kolegica i kolega, jednu ženu koja radi na prijamu u školi i francusko Udruženje žrtava terorističkih napada (AFVT). „Francuskoj je potreban ovaj sudski proces, jer nas podsjeća da je to bio napad na jedan simbol", kaže Ferro za Deutsche Welle. Napadač je „ubio jednog nastavnika povijesti koji simbolizira naš školski sustav, naše vrijednosti, naš laicizam."

U Francuskoj važi strogo razdvajanje crkve i države. U školama su zabranjeni religijski simboli i pokušaji obraćenja na drugu religiju. Taj princip laicizma je usko povezan sa slobodom mišljenja – čak ni bogohuljenje nije kažnjivo.

Vincent Brengarth zastupa jednog optuženika za kojeg francuska tajna služba smatra da je islamistički aktivist. On je s ocem prethodno spomenute djevojčice snimio video ispred škole u kojoj je radio Paty te, pored toga, objavio i vlastiti video u kojem tvrdi da je taj nastavnik uvrijedio proroka Muhameda. „Sudovi bi trebali samo primijeniti naše zakone", poručuje on u razgovoru za DW i pojašnjava: „Sudski dosje pokazuje da napadač nikad nije pogledao video mog klijenta – terorist je Patyja u tom trenutku već bio identificirao." Francuska u svome zakonodavstvu o terorizmu, koje važi kao jedno od najstrožih na svijetu, ne smije napraviti presedan, zahtijeva Brengarth. „U ovom procesu bi po prvi put mogao netko biti osuđen za pripadnost jednoj terorističkoj skupini samo zato što zastupa druge vrijednosti", kaže ovaj odvjetnik.

Sve stroži zakoni u Francuskoj

Mihaela-Alexandra Tudor, profesorica za medije, politiku i religiju pri Sveučilištu Paul- Valéry u Montpellieru, ovaj sudski proces shvaća kao povod za povlačenje međubilance. „Od 2000-ih godina je donijeto puno novih anti-terorističkih zakona, i tek 2021. jedan o sekularizmu kojim se pojačalo odvajanje Crkve od države", pojašnjava ova profesorica u razgovoru za DW. Time se, između ostalog, strože regulira financiranje religijskih udruga, dodaje Tudor. „No, stanovništvo to jedva primjećuje. Prema rezultatima anketa je religijski terorizam još uvijek jedna od glavnih briga Francuza, i zbog toga što uglavnom više nije riječ o grupama, već o počiniteljima pojedincima koje se teško može prethodno zaustaviti."

Zakon o sekularizmu sadrži i jednu „Paty-klauzulu": prijetnje nastavničkom osoblju se mogu kazniti sa i do tri godine zatvora i novčano do 45.000 eura. Osim toga, francuska vlada je obećala da će bolje zaštititi nastavničko osoblje te provesti ciljane obrazovne mjere na temu sekularizma. A ipak se uvijek iznova izvještava o napetostima na francuskim školama. Tek u listopadu 2023. je jedan islamistički napadač nožem usmrtio nastavnika francuskog jezika Dominiquea Bernarda.

Nastavnice i nastavnici ostavljeni na cjedilu

Christophe Naudin, nastavnik u jednoj gimnaziji u pariškom prigradskom naselju Arcueil, osjeća se napušten od vlasti. „Imali smo jednom jedan poludnevni seminar na temu laicizam, ali inače nismo ništa drugo saznali o tim mjerama. Istovremeno vlada upravo najavljuje ponovno kraćenje oko 4.000 radnih mjesta u školstvu", kaže ovaj nastavnik za DW. On ističe da slučaj Samuela Patyja podsjeća na to da su on i njegove kolegice i kolege još uvijek ciljevi napadača. Pritom se Naudin identificira sa slučajem Paty ne samo zbog toga što je i sam nastavnik povijesti, on je preživio teroristički napad na pariški klub Bataclan u studenom 2015. u kojemu su tri islamista ubili 90 ljudi.

Naudin se ipak nada da će ovaj sudski proces neke ljude navesti na to da preispitaju svoje buduće ponašanje. Također se nada da će mediji dovoljno izvještavati o ovome, kao i, kako kaže, lažima, o ulozi društvenih medija i nekih roditelja, kao i o ulozi vlasti koje ne reagiraju dovoljno brzo. „Onda će ljudi uvidjeti da nije trebalo uopće da dođe do ovoga", poručuje Naudin.

Presuda u slučaju Paty bi trebala pasti 20. prosinca ove godine.

Ovaj tekst je prvotno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu