Cilj francuskog predsednika Emanuela Makrona je postizanje novog primirja između terorističke organizacije Hamas i izraelske vojske, što bi potom trebalo da dovede do dugotrajnijeg prekida vatre. Tako je to rekao Makron tokom vikenda u vrijeme kratke posjete svjetskoj klimatskoj konferenciji COP28 u Dubaiju. Šef francuske države objasnio je da je tokom razgovora u Kataru želio da osigura da se intenziviraju napori za postizanje prekida vatre.

-pročitajte još:  Rat Izraela i Hamasa: Djeca stradaju na mnogo načina

Njegovi prijedlozi, međutim, nisu ostavili veliki utisak. Hamas nastavlja da ispaljuje rakete na Izrael, a izraelska vojska je proširila svoje napredovanje na položaje Hamasa duž čitavog Pojasa Gaze. Hamas i dalje drži taoce u zarobljeništvu, a prema podacima Ujedinjenih nacija, situacija u kojoj se nalazi civilno stanovništvo u Gazi je katastrofalna.

Makron sumnja u to da Hamas može biti uništen

Emanuel Makron je takođe po prvi put javno doveo u pitanje ratne ciljeve Izraela. „Šta znači potpuno uništenje Hamasa i da li neko vjeruje da je to moguće? A ako i jeste moguće, rat bi onda trajao deset godina", rekao je predsjednik Francuske u Dubaiju.

Indirektni odgovor iz Jerusalima stigao je odmah. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da je nastavak kopnene ofanzive u Gazi jedini način da se „potpuno porazi" Hamas. „Nastavićemo da slijedimo sve naše ratne ciljeve", najavio je Netanjahu na izraelskoj televiziji.

Predsjednik Makron je u Dubaiju zahtijevao da izraelsko rukovodstvo „treba da bude preciznije u pogledu svojih namjera i krajnjeg cilja kojem teži". Savjetnik za bezbjednost izraelskog premijera je tokom vikenda nejasno govorio o „bezbjednosnim zonama" koje bi trebalo da budu postavljene na teritoriji Pojasa Gaze na granici sa Izraelom. To bi trebalo da spriječi teroriste da ponovo pređu granicu.

Ne postoje planovi za potpunu okupaciju Pojasa Gaze i o tome da bi njome trebalo da upravlja Izrael. Nejasno je ko će preuzeti taj zadatak nakon završetka rata. Terorističko vodstvo Hamasa jasno je stavilo do znanja da će se rat sada nastaviti do kraja, dok se ne dogovori prekid vatre. Do tada, oslobađanje talaca ne dolazi u obzir.

-pročitajte još:  Kako je došlo do dogovora Izraela i Hamasa o taocima

Skretanje s puta Evropske unije

Francuski predsjednik svojim komentarima odstupa od zvaničnog, zajedničkog stava Evropske unije, koji je usaglašen na posljednjem samitu krajem oktobra. Šefovi država i vlada pozvali su tada na kratke „pauze" u borbama kako bi se oslobodili taoci i obezbijedili zalihe za stanovništvo. Nije bilo govora o prekidu vatre, jer nisu htjeli da vrše preveliki pritisak na Izrael.

Pored Francuske, više razumijevanja za zabrinutost Palestinaca pokazuju i Španija i Belgija – više nego Njemačka na primjer, koja jasno podržava akcije Izraela. Na sljedećem samitu EU koji se održava iduće sedmice ponovo će se razgovarati o zajedničkom stavu Unije o bliskoistočnom sukobu.

Njemački kancelar Olaf Šolc, uopšte se ne slaže sa Makronom. On je još 12. novembra na jednoj diskusiji u Hajlbronu, rekao: „Ali sa zadovoljstvom mogu da kažem da ne mislim da je ispravan zahtjev koji neki postavljaju za trenutni prekid vatre ili dugu pauzu, što je u suštini ista stvar." A onda je, takođe misleći da Francusku, Šolc nastavio rekavši da prekid vatre na kraju krajeva znači „da Izrael treba da pusti Hamas da se oporavi i ponovo kupi nove rakete, pa da mogu ponovo da ih ispaljuju. To je neprihvatljivo."

Podjednako rastojanje od obje strane?

Čini se da Emanuel Makron trenutno pokušava da održi podjednaku distancu i od Izraela i od Palestinaca, i da Francusku ponovo pozicionira negdje u sredini, slično kao što je to uradio francuski predsjednik Šarl de Gol posle Šestodnevnog rata 1967. Izrael je tada pobijedio Egipat, Jordan i Siriju, i preuzeo kontrolu nad Zapadnom obalom, Istočnim Jerusalimom, Pojasom Gaze, Golanskom visoravni i Sinajem.

Neposredno nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra, francuski predsjednik je stao solidarno uz Izrael, bez ikakvih „ali" i „ako". Uostalom, i Francuska je posljednjih godina nekoliko puta bila žrtva islamističkih napada. Pokolj nevinih posjetilaca muzičkog festivala koji su počinili teroristi Hamasa, mnoge Francuze je podsjetio na teroristički napad na koncertnu dvoranu Bataklan u Parizu 2015. Makron je otputovao u Izrael – iako kao posljednji predstavnik velikih evropskih demokratija – i tamo govorio o međunarodnoj koaliciji protiv terora.

Međutim, nakon što je izraelska vojska počela masovno da bombarduje Pojas Gaze i nakon što je sve više palestinskih civila ginulo, Makronov stav se promijenio. U neobično oštrom intervjuu za BBC 10. novembra, francuski predsjednik optužio je Izrael za bombardovanje civila. Za to, rekao je, nema ni opravdanja, ni legitimiteta.

Izraelska vlada reagovala je ogorčeno, a Makron je nakon toga rekao da su njegove izjave iz intervjua pogrešno shvaćene. I nije pozvao Izrael da jednostrano prekine vatru. Potom je uslijedio telefonski razgovor s izraelskim predsjednikom Jicakom Hercogom s ciljem da se izgladi spor.

Emanuel Makron želi da spriječi širenje bliskoistočnog sukoba na društvo u Francuskoj. On je to najavio u TV-obraćanju. U toj zemlji živi veoma velika jevrejska i još mnogo veća muslimanska zajednica. Islamistički motivisan smrtonosni napad na prolaznike u Parizu ove subote 2. decembra bio je drugi od početka rata između Hamasa i Izraela. Opasnost koju pominje Makron je stvarna.

-pročitajte još:  Opasnost od islamističkog terora i u Njemačkoj

Naprijed-nazad

Francuski „Figaro" Makronove spoljnopolitičke aktivnosti poredi sa vihorom. Njegovo držanje podsjeća na divlje skakanje naprijed-nazad, brzo se mijenja, nestabilno je i stoga zbunjujuće, ocjenjuje list. Makronov uvježbani politički recept je, kažu posmatrači, da se mnogo priča, pa da se pritom kaže nešto iznenađujuće, da se daju neke neobične sugestije.

To jeste ponekad funkcionisalo u evropskoj ili u unutrašnjoj politici, ali ne mora nužno da funkcioniše i u spoljnoj, kaže Anjes Levaloa, potpredsjednica pariskog Istraživačkog instituta za Mediteran i Bliski istok. „Sve zavisi od poruke koju francuski predsjednik želi da pošalje, ali mislim da postoji konfuzija u poruci koju šalje", rekla je Levaloa za radio Fransinfo krajem oktobra. Drugim riječima, nije jasno kakav je njegov stav.

Makron nije sam

Makron je ovog vikenda dobio podršku SAD u zalaganju za prekid vatre i poštedu civilnog stanovništva. Potpredsjednica SAD Kamala Haris je takođe na klimatskoj konferenciji u Dubaiju kojoj je prisustvovao i Makron, rekla da je ubijeno previše nevinih Palestinaca. „Iskreno, nivo patnje, fotografije i video-snimci koji dolaze iz Gaze – to je jednostavno poražavajuće", rekla je Haris.

A američki ministar odbrane Lojd Ostin je na jednom događaju u Kaliforniji poručio da Izrael ima moralnu obavezu da zaštiti civilno stanovništvo. Njegovo iskustvo u ratu protiv Islamske države u Iraku pokazalo mu je, kako je rekao, da stanovništvo mora biti zaštićeno, čak i u urbanom ratu. „U suprotnom, ako ih otjerate u naručje neprijatelju, možete možda postići taktičku pobjedu, ali ćete pretrpeti strateški poraz."

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu