Francusko-njemačko partnerstvo doseglo je pravi vrhunac ove sedmice s nekoliko zajedničkih ministarskih sastanaka i ukupno četiri susreta kancelara Friedricha Merza i predsjednika Emmanuela Macrona. Mjesto održavanja sastanka u petak je posebno simbolično: dvorac Augustusburg u Brühlu u Sjevernoj Rajni Vestfaliji, gdje su predsjednik Charles de Gaulle i kancelar Konrad Adenauer 1962. godine postavili temelje francusko-njemačkog partnerstva. Još jedan vrhunac bilo je Merzovo sudjelovanje u paradi na francuski nacionalni praznik, 14. jula, u Parizu. Posljednji put Njemačka je prisustvovala paradi 2019. godine, kada je sudjelovala tadašnja kancelarka Angela Merkel.

Ovo je bila osobna čast za kancelara, prethodno je rekao zamjenik glasnogovornika vlade Steffen Meyer – odbacujući nagađanja o zahlađenju odnosa između Merza i Macrona: "Apsolutno nema govora o zahlađenju odnosa; naprotiv. Odnos je vrlo dobar i nastavljamo raditi na tome da tako i ostane."

No, ipak nije baš tako jednostavno, smatra Stefan Seidendorf, zamjenik direktora Francusko-njemačkog instituta u Ludwigsburgu, Baden-Württemberg. „Vrijeme otkako je Merz preuzeo dužnost pokazalo je da doista postoje vrlo značajne razlike između Francuske i Njemačke i da ta suradnja nije automatska, već nešto što zahtijeva naporan rad“, rekao je on za DW. Razlike, kaže, postoje, na primjer, u energetskoj politici – njemačkom postupnom ukidanju nuklearne energije naspram francuske nuklearne politike – ili u europskoj financijskoj politici, gdje Njemačka redovito koči francuske zahtjeve za podržavljavanjem duga. 

Neuspjeli veliki projekti

Najveća parada za francuski nacionalni praznik otkako je Macron preuzeo dužnost 2017. godine bila je posvećena temi "Strateško buđenje Europe". Macron je kasnije u Njemačkoj ponovio ovu temu. On želi poslati signal: za kontinuiranu podršku Ukrajini i za veće europsko samopouzdanje u odnosu prema SAD pod Donaldom Trumpom.

Što se tiče Ukrajine, Njemačka je, nakon početnog oklijevanja, sada pristala sudjelovati u prvoj vježbi takozvane "Koalicije voljnih". Ova skupina od otprilike 35 država osniva se kako bi podržala Ukrajinu u slučaju prekida vatre s Rusijom. Prve vježbe planirane su u Poljskoj.

Francusko-njemačke odnose posljednjih su sedmica mučile negativne vijesti: Prvo, neuspjeh ključnih francusko-njemačkih obrambenih projekata: Uz zajednički projekt borbenog zrakoplova FCAS, koji je službeno odbačen, projekt tenka MGCS očito je također na rubu propasti.

A onda je početkom jula desničarska populistica Marine Le Pen najavila svoju kandidaturu za predsjedničke izbore u proljeće 2027., na kojima Macron ne može sudjelovati. Le Pen je već tri puta pokušala, dva puta izgubivši od Macrona u drugom krugu izbora. Ovaj put, prema anketama, ima šanse postati naredna francuska predsjednica. Bila bi to noćna mora i za njemačku vladu.

Francuska nuklearna zaštita i za Njemačku?

Tako su Merz i Macron stalno pokušavali pobirnuti se za pozitivne naslove. Umjesto zajedničkog borbenog zrakoplova, dvije zemlje žele surađivati ​​na bespilotnim letjelicama i zajednički razvijati sustave protuzračne obrane i rakete dugog dometa. 

Stefan Seidendorf komentira kraj projekta FCAS-a: "Ova ideja da političari mogu odlučivati ​​hoće li korporacije razvijati velike projekte, poput borbenih zrakoplova i tenkova, možda je malo zastarjela. Sada bi bilo važnije da Francuska i Njemačka, zajedno s drugima, razviju europsko tržište obrambene opreme." Ali on smatra da političari jednostavno vole takve velike projekte jer "ako uspiju, političari sebe mogu staviti u središte pozornosti".

Suradnja također treba biti intenzivirana u području nuklearnog odvraćanja, dok u Berlinu postoji osjećaj da američka nuklearna zaštita postaje sve nesigurnija. Između ostalog, očekuje se da će vojnici ove jeseni prvi put sudjelovati u francuskoj nuklearnoj vježbi.

Francusko-njemački odnosi više od same politike

Unatoč svim vanjskim prikazima harmonije, pitanje što bi se dogodilo ako Marine Le Pen iz desničarskog Nacionalnog okupljanja (RN) pobijedi na izborima visi nad francusko-njemačkim odnosima.

Jacob Ross, stručnjak za Francusku pri Njemačkom vijeću za vanjske odnose, kaže: „Prije svega, to bi bio trenutni gubitak povjerenja - u administracije, u političku suradnju - što bi dovelo do sloma u mnogim područjima gdje je suradnja trenutno vrlo prirodna i organska, gdje informacije teku iz jedne zemlje u drugu. To bi se tada moralo ponovo uspostavljati."

Međutim, Ross smatra da to ne bi značilo kraj francusko-njemačkog ugovora o prijateljstvu:„To bi svakako bio vrlo ozbiljan test stresa za ovaj ugovor između Njemačke i Francuske, a i za europske integracije. Međutim, ne isključujem mogućnost da će prevladati određeni pragmatizam, da će Nacionalni skup (RN) morati odstupiti od ekstremnih zahtjeva i obećanja u svojoj platformi, a zatim se urazumiti na odgovornim pozicijama unutar vlade.“

Stefan Seidendorf iz Francusko-njemačkog instituta također ističe da su francusko-njemački odnosi puno više od politike. U slučaju pobjede Le Pen, „kod svakog od ovih kontakata u upravi, gospodarstvu, civilnom društvu, bratimljenju gradova i programima studentske razmjene postavlja se pitanje: kako najbolje postupiti na način koji, s jedne strane, ne oštećuje instrument suradnje - odnosno, nastavlja bratimljenje gradova - ali s druge strane, naravno, ne znači da morate sjediti za stolom s, na primjer, gradonačelnikom iz Nacionalnog skupa.“

Upravo se o tome već raspravlja u Berlinu i priprema za taj slučaj.