Kada se francuski predsjednik Emmanuel Macron obratio naciji uveče 9. juna, doimao se uvjerenim u svoju stvar. Njegova stranka je upravo doživjela veliki poraz na izborima za Evropski parlament, na kojima je krajnje desničarska stranka Rassemblement National (RN - Nacionalno okupljanje) bivše predsjedničke kandidatkinje Marine Le Pen zauzela prvo mjesto. "Današnji izazovi zahtijevaju debate, postavljanje ciljeva za našu zemlju i poštovanje prema našim građanima - zato sam odlučio da vam ponovo dam mogućnost izbora u vezi naše parlamentarne budućnosti", rekao je Macron. No, prijevremeni parlamentarni izbori bi, umjesto jasnoće, mogli dovesti do dugoročne ekonomske nestabilnosti, pribojavaju se stručnjaci.

Macronova najava je već izazvala nemir - kao i mnogi Francuzi i investitori su bili potpuno iznenađeni, kaže Philippe Crevel, ekonomista i šef pariškog think-tanka Cercle de l'Epargne: "Francuski berzovni indeks Cac 40 je pao za osam posto u sedmici nakon toga i porasle su kamate na francuski državni dug", kaže on u izjavi za DW. Ove šok-reakcije su se smirile nakon nekoliko dana, ali je nervoza ostala prisutna među investitorima. Posebno kada su RN i na brzinu formirani ljevičarski Novi nacionalni narodni front (NFP) – kome pripadaju ljevičarska stranka Nepokorena Francuska, Socijalistička stranka, Zeleni i Komunistička partija - objavili više detalja o svojim programima i nagovijestili velikodušne izborne poklone.

RN i NFP su, kao što su predviđale ankete, zauzele prvo i drugo mjesto u prvom krugu izbora 30. juna. U drugom krugu bi RN trebao ponovo dobiti najveći dio glasova, a NFP bi trebao završiti na drugom mjestu. Macronov stranački savez Ensemble bi se trebao naći na trećem mjestu.

Politički poeni na penzionoj reformi

I RN i NFP žele, na primjer, povući Macronovu kontroverznu penzionu reformu, kojom je minimalna starosna granica za penzionisanje povećana sa 62 na 64 godine. NFP čak ovu granicu želi spustiti na 60 godina. "To je zaista surealno - finansijska situacija Francuske je katastrofalna, a sve stranke, čak i Macronova, obećavaju biračima ogroman novac", smatra Crevel te pojašnjava: "Iako političari to rade već 40 godina, sada smo zaista pred ambisom."

Državni dug Francuske je 2023. godine iznosio oko 110 posto bruto domaćeg proizvoda, a budžetski deficit 5,5 posto.

Zbog toga je Evropska komisija pokrenula postupak zbog deficita protiv ove zemlje - na kraju krajeva, članice EU su prema Paktu o stabilnosti i rastu obavezane ograničiti ove omjere na 60 posto zaduživanja pri tropostotnom budžetskom deficitu.

Ipak, čini se da investitori imaju određene preferencije prema RN-u, kaže Crevel. "NFP je antikapitalistička i antievropska i želi istupiti iz Pakta o stabilnosti i rastu, dok RN više ne pokazuje tako otvoreno svoje antievropske stavove - iako su mnoge mjere krajnje desnice nespojive s evropskim pravilima", kaže ovaj ekonomista. Tako stranka Marine Le Pen namjerava istupiti iz evropskog tržišta električne energije i smanjiti francuske doprinose za budžet Evropske unije. Ova stranka takođe ima namjeru da uvede sistematske kontrole na nacionalnim granicama, što bi bilo u suprotnosti s pravilima bezgraničnog šengenskog prostora.

I Christopher Dembik iz investicione firme Pictet Asset Management France smatra da izborni program NFP-a više zabrinjava finansijski svijet nego program RN-a. "Investitore prvenstveno brine antievropski lijevi savez, a manje RN i, na primjer, njihov plan da smanje PDV na električnu energiju, gas i benzin sa 20 na 5,5 posto, o čemu bi se moralo pregovarati na evropskom nivou", kaže Dembik za DW. "Pored toga, ova krajnje desničarska stranka je obećala reviziju državnih finansija, što ukazuje na to da ona želi smanjiti državni dug."

Ksenofobija umjesto preraspodjele?

No, Michael Zemmour, profesor ekonomije na Univerzitetima Lumière Lyon-2 i Sciences Po Paris, koji nije u rodu s kontroverznim desničarskim bivšim predsjedničkim kandidatom Ericom Zemmourom, oštro se protivi tom stavu. "Stvoren je pogrešan dojam da bi NFP svojim keynesijanskim, rastrošnim mjerama mogao uništiti francusku ekonomiju. Ali, RN vodi kampanju s poreznim olakšicama koje planira finansirati smanjenjem zdravstvenog osiguranja za strance", kaže on u razgovoru za DW. "Osim što je to moralno neprihvatljivo, RN takođe stalno mijenja svoj program, na primjer, što se tiče datuma kada će povući Macronovu penzionu reformu, tako da nije moguće procijeniti ekonomske posljedice toga. Šokantno je da investitori čini se više preferiraju ksenofobiju nad preraspodjelom – između ostalog i zbog toga što pretpostavljaju da će RN ublažiti svoje programske ciljeve kao što je to uradila premijerka Italije Giorgia Meloni nakon što je došla na vlast 2022. godine."

Rezultati prvog kruga izbora sada su usmjerili fokus ekonomskih briga na RN, koji bi, prema anketama, trebao dobiti jednostavnu ili apsolutnu većinu u drugom krugu. NFP bi eventualno mogao biti dio velike koalicije, gdje bi teško mogao provesti najskuplje mjere svog programa. "Vlada RN-a bila bi presedan u Francuskoj, ali bi vjerojatno pala u potrošačku groznicu, što bi već ionako komplikovanu godinu za Evropsku komisiju učinilo još težom", kaže Maria Demertzis, ekonomska ekspertkinja iz briselskog think-tanka Bruegel. "Ove godine EU uvodi nova pravila za postupak zbog deficita, prema kojima države kojima je upućeno upozorenje moraju predstaviti višegodišnji plan za smanjenje troškova. To je problematično i u normalnim vremenima - s vladom RN-a bilo bi to sigurno još komplikovanije."

U opsanosti stabilnost euro-zone

Za Mujtabu Rahmana, direktora za Evropu konsultantske firme za procjenu rizika Eurasia Group sa sjedištem u New Yorku, svi vjerovatni scenariji izbornih rezultata bi mogli dovesti do političke i finansijske nestabilnosti. "U slučaju jednostavne većine za RN, Francuska bi bila u političkoj pat poziciji s dva velika bloka u parlamentu i centrom koji bi bio stisnut između njih, s oslabljenim predsjednikom koji bi imao vrlo malo moći. Tu dolazi i značajan rizik od izbijanja unutrašnjih nemira", objašnjava on za DW. "Ako bi RN dobio apsolutnu većinu, bio bi direktno u sukobu s Evropom, njenim pravom o konkurenciji i pravilima unutrašnjeg tržišta EU, zbog RN-ove politike nacionalnog favorizovanja koja strancima uskraćuje njihova temeljna prava. Njegova ekspanzivna fiskalna politika takođe bi mogla podstaći druge populiste poput Meloni da ga slijede, što bi ugrozilo stabilnost cijele euro-zone."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu