Godinama jugoistok Azije važi kao raj za namiještanje fudbalskih utakmica. U tom regionu sa 650 miliona stanovnika, od zapada Indije do istoka Kine, nema mnogo liga u kojima nisu otkrivane manipulacije. Protiv toga se bore u Maleziji, u Laosu su utakmice takođe namještane.

Azijska fudbalska konfederacija (AFK) je 2017. kaznila 22 igrača i zvaničnika doživotnom zabranom učešća u fudbalskim nadmetanjima. Nedavno je malezijski savez potvrdio da se vodi istraga zbog dvije utakmice iz oktobra.

Kladioničarska mafija u ovom regionu koristi to što su igrači i treneri loše plaćeni, a često sasvim ostanu bez zarada.

„Čim klubovi više ne plaćaju igrače, prevaranti stižu“, kaže Stiv Darbi koji je kao trener radio u Vijetnamu, Laosu, Maleziji i Singapuru. „Nisi dobio pare tri mjeseca, moraš da plaćaš kiriju i hraniš dvoje djece. A onda ti neko ponudi šestomjesečnu platu za jednu utakmicu. Mislim da je to najčešći razlog za namještaljke.“

To potvrđuje i istraživački novinar Deklan Hil koji je napisao više knjiga o namiještanju mečeva. „U zemljama poput Tajlanda, Indonezije, Kambodže i Vijetnama korupcija je rasprostranjena u ligi i timovima“, kaže on za DW.

„Kad klubovi ne plaćaju igrače, ostatak posla završava hijerarhija u timu gdje stariji igrači natjeraju mlađe da učestvuju u prevari“, dodaje Hil.

Pandemija pogoduje mafiji

Stvar je šira od ovog regiona. Recimo, prije deset godina je u moćnoj južnokorejskoj K-Ligi preko pedeset igrača i trenera bilo uključeno u manipulacije. U oči upada što su mnogi igrači prihvatali malu sumu od oko dvije hiljade eura da namjeste meč.

Kako nam priča Darbi, stariji igrači često rade za prevarante i staraju se o tome da svi drže jezik za zubima. „Kako bi stvar bila profitabilna, najbolji igrači moraju da budu uključeni.“

U prevare su često umiješani i treneri, pa čak i sudije. Tako je vrhunski kineski sudija Gong Đianping 2003. osuđen na deset godina zatvora nakon što je priznao da je namještao utakmice.

AFK sarađuje sa švajcarskom firmom Sportradar koja analizira međunarodni sport i traga za naznakama prevara. Andreas Kranih, poslovođa zadužen za sportski integritet u toj firmi, hvali pristup AFK i kaže da je broj namještenih utakmica između 2013. i februara 2020. opao za 21 odsto.

Ali, onda je došla pandemija. „Kovid je bio prekretnica, to je ponovo dolilo ulje u vatru“, kaže Kranih.

Prvi razlog je ekonomske prirode. Prazni stadioni, odgođena takmičenja – klubovi su suočeni sa padom prihoda. Štedjelo se prije svega na najvećem izdatku, a to su plate igrača. „Oni koji vuku konce prevara su brzo shvatili da su mnogi sportovi finansijski ugroženi u pandemiji“, kaže novinar Hil. „A kad je manje para, igrači, sudije, treneri i predsjednici klubova su prijemčiviji.“

Kranih tome dodaje da i kriminalci profitiraju od homeoffice-a, dakle rada na daljinu. „Prije su organizovane kriminalne grupe ili pojedinci morali da fizički stupe u kontakt sa igračima. Sada digitalno pokušavaju hiljadu puta i jedan pokušaj će im proći – a poruke koje se šalju su šifrirane.“

I video-igre se namiještaju

Početkom ove godine je Sportradar javio da oko 40 odsto sumnjivih utakmica otpada na lige od trećeg ranga i niže, ili na omladinska takmičenja.

„Početkom 2020. nije se ni igrao fudbal“, podsjeća Kranih. „Za bukmejkere je to bila bizarna situacija. Bili su u očajničkoj potrazi za novim sportovima. Sa prevarantima je isto. Kad nema sporta, nema ni namještaljki. Tako su počeli da se bave vrstama sporta koje im ranije nisu padale na pamet."

Tu se prije svega misli na e-sport, odnosno takmičenja u video-igrama. Jer, na njih pandemija skoro da nema uticaja. U junu je šestoro profesionalnih igrača dobilo žestoke kazne jer se jedan od njih kladio protiv svog tima i onda podmitio kolege kako bi izgubili.

Kranih dodaje da su manipulacije utakmica globalni problem. „Ako policija i nadležni ne reaguju, mi možemo da otkrivamo sumnjive utakmice koliko hoćete – ništa se neće desiti.“

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu