Američka ministrica financija Janet Yellen je četiri dana boravila u Kini i njezin boravak je trebao poboljšati odnose ovih sve očitijih konkurenata u gospodarstvu. Ali rezultat njezinog posjeta je pokazao samo jedno: razdoblje gospodarske globalizacije je završeno.

Jer američka gošća je kineske sugovornike uvijek iznova pozivala neka prestanu poplavljivati svjetsko tržište kineskim proizvodima, ali Kina jedva da uopće može tu nešto promijeniti. Svjetsko tržište je prepuno kineskih baterija, solarnih panela i električnih automobila po toliko niskim cijenama da tu nemaju konkurenciju. Kineski vlastodržac Xi Jinping izvozom želi oživjeti još uvijek oslabljeno gospodarstvo svoje zemlje jer Kina još uvijek nije spremna za pravi gospodarski preokret: da vlastita, kineska kupovna moć bude dovoljna za tamošnje gospodarstvo i da Kina prestane biti toliko ovisna o ostatku svijeta.

Stari kineski recept i u potpuno drugom svijetu

Ali od toga nema ništa. Pandemija i uvedena najstroža ograničenja koja su Xi i njegova nomenklatura nametnuli stanovništvu su i Kinezima trajno poremetili njihov osjećaj sigurnosti. Onda još dolazi slom na tržištu nekretnina. Ljudi više ne vjeruju Komunističkoj partiji i njezinom obećanju blagostanja. Novac koji im je još preostao radije drže kod sebe: nekakva potrošnja u ime dužnosti prema domovini jedva da ikome pada na pamet.

Xi pak s druge strane još uvijek smatra kako je đavolja rabota sve novčane potpore, porezne olakšice ili jednostavno novac za osiromašena domaćinstva. Umjesto toga želi ponoviti uspjeh po receptu od prije četvrt stoljeća: Kina treba još jednom postati proizvodni pogon čitavog svijeta.

Ali SAD tu više ne želi sudjelovati, jer s tim su već stekli loša iskustva. Početkom ovog stoljeća je i Washington podržao prijem Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju jer je vjerovao u računicu: jeftini proizvodi iz Kine će doduše ugroziti radna mjesta u SAD-u, ali će američki potrošači imati koristi od jeftinih proizvoda iz Narodne Republike.

Domaća radna mjesta više nisu na raspolaganju

No u ovom posjetu američke ministrice Yellen je postalo sasvim jasno: SAD neće opet prihvatiti nekakav gubitak radnih mjesta. A pogotovo ne u razmjerima od prije dvadesetak godina kad je, po nekim procjenama u SAD-u nestalo dva milijuna radnih mjesta.

Washington s pravom optužuje Peking kako svoje tvrtke pomaže jeftinim zemljištem za pogone i povoljnim državnim pozajmicama čime krši pravila slobodne tržišne utakmice. Ali istovremeno su i SAD i EU pokrenuli goleme programe potpore razvoja zelene tehnologije i umjetne inteligencije. A kako bi zaštitili te investicije, Europa i Amerika neće moći izbjeći Kini prijetiti novim carinama za njezine previše jeftine proizvode. Ministrica Janet Yellen o tome još ništa ne govori, ali u tom smjeru se razmišlja. A to ne može biti udaljenije od optimizma razdoblja globalizacije gdje se čvrsto vjerovalo u "nevidljivu ruku” Adama Smitha koja će sama od sebe i na čudotvoran način urediti sve interese na tržištu.

Narodna Republika je u međuvremenu izgradila proizvodne kapacitete koji se mogu mjeriti i s know-howom i s učinkovitošću globalne konkurencije. Kina je stasala u pravog konkurenta i izazivača kojeg se mora uzeti ozbiljno. To važi i za zemlju automobilske industrije i strojogradnje kao što je Njemačka. Ali: Komunistička partija ne slijedi pravila tržišta, nego pravila državnoga kapitalizma. Državne banke daju kredite (djelomice) državnim tvrtkama i barem polovica proizvodnje odlazi na svjetsko tržište.

Velika razlika između "potpore” i "investicije”

Tu leži razlika između potpora i investicija koje je odredio i američki predsjednik Joe Biden u Inflation Reduction Act za njegovu zemlju. Ona služi konsolidaciji američkoga gospodarstva i cilj joj je služiti najprije samim Sjedinjenim Državama. Pri tome se uopće niti ne pomišlja na nekakvu poplavu svjetskog tržišta s američkim proizvodima.

I SAD i Europska unija, ali i jedan Brazil ili Meksiko namjeravaju podići tužbu protiv kineskih subvencija pred Svjetskom trgovinskom organizacijom. Doduše EU je izrazio zabrinutost kako potpore u SAD-u i u Europi mogu značiti nestanak radnih mjesta. To nije promaklo niti nadležnim službama u Pekingu: one su pak sa svoje strane uložile i žalbu protiv Washingtona.

Ipak i kako javljaju mediji, američka ministrica Janet Yellen je prijateljski primljena u Kini. Sudionici su se složili kako će ostati u kontaktu –idenova vlada i Xijevo vodstvo očito ne žele eskalirati stanje. Ali sporna pitanja nisu riješena jer i temelji poslovne politike nisu više isti: svjetonazor jednoga globaliziranoga gospodarstva čija pravila nadzire i sankcionira Svjetska trgovinska organizacija. Tako nešto više ne zastupa politika koja je u mnogim dijelovima našeg planeta sve više nacionalistička i izolacionistička.

Alexander Görlach viši je suradnik pri Carnegiejevom vijeću za etiku u međunarodnim odnosima i pomoćni profesor na Gallatin School pri Sveučilištu New York, gdje predaje demokratsku teoriju. Nakon boravka u Tajvanu i Hong Kongu ova regija svijeta, posebice uspon Kine i što ona znači za demokracije u Aziji, postala je njegova glavna tema. Bio je na raznim pozicijama na Sveučilištu Harvard te na sveučilištima Cambridge i Oxford. Alexander Görlach živi u New Yorku i Berlinu.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu