Brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva, koji je od ovog ponedjeljka domaćin samita G20 u Rio de Janeiru, pokušat će otići korak naprijed sa planovima za oporezivanje najbogatijih svjetskih milijardera, koji često koriste složene rupe u zakonima kako bi izbjegli plaćanje poreza.

Na julskom sastanku ministara finansija G20, također u Rio de Janeiru, najbogatije zemlje svijeta složile su se da započnu "dijalog o poštenom i progresivnom oporezivanju, uključujući ultra-bogate pojedince", uprkos snažnom protivljenju Sjedinjenih Američkih Država i bez obzira na raspad njemačke koalicione vlade.

Iako se očekuje da će glavne teme dvodnevnog samita biti rastući geopolitički problemi - sukobi u Ukrajini i Pojasu Gaze u sjeni drugog mandata Donalda Trumpa te trgovina s Kinom — Lula se nada da će sa porezima bogatih otići korak naprijed, jer bi novac prikupljen od milijardera mogao pomoći u rješavanju drugih hitnih globalnih pitanja.

Porez za bogataše će biti „pomalo bolan"

Plan, koji je osmislio francuski ekonomista Gabriel Zucman, uvodi godišnji porez od 2% na ukupnu neto vrijednost imovine ultra-bogatih a ne samo na njihov godišnji prihod. To bi uključivalo nekretnine, dionice i druge investicije. Zucman procjenjuje da najbogatiji, koji čine 0,01% populacije, plaćaju efektivnu poreznu stopu od samo 0,3% na svoje bogatstvo.

Novim nametima moglo bi se godišnje prikupiti do 250 milijardi dolara (237 milijardi eura) od skoro 2.800 milijardera širom svijeta, čije je ukupno bogatstvo procijenjeno na oko 13,5 triliona dolara, sudeći prema Forbesovoj listi svjetskih milijardera. Prikupljena sredstva koristila bi se za rješavanje rastućih globalnih nejednakosti, posebno u prezaduženim zemljama s niskim prihodima, uključujući niz zemalja u Africi.

"Oporezivanje bogatih pojedinaca vrlo je važno jer bi moglo biti izvor finansiranja inicijativa za borbu protiv gladi i siromaštva, ali i za rješavanje klimatskih promjena," rekao je Tomas Marques, istraživač na Institutu GIGA za latinoameričke studije u Hamburgu.

Zemlje u razvoju, za koje mnogi naučnici tvrde da su nesrazmjerno pogođene klimatskim promjenama, već godinama traže sredstva za ublažavanje njihovih najgorih posljedica. Uspješni primjeri uključuju podršku Svjetske banke i Zelenog klimatskog fonda kako Indiji, u nastojanjima ove zemlje da poveća kapacitet solarne energije, tako i Brazilu i njegovom Amazon fondu koji ima za cilj smanjenje sječe i krčenja šuma u Amazoniji, a koji je djelimično finansiran od strane Norveške i Njemačke.

Skepticizam oko planova G20

Iako bi javna podrška novim porezima za ultra-bogate mogla biti široka, rast populizma u mnogim zemljama povećava zabrinutost u šta i kako se troši javni novac, uz konstataciju da bi se međunarodna pomoć i razvojni fondovi mogli bolje iskoristiti kod kuće.

"Većina zemalja G20 teško balansira svoje budžete," rekla je Maria Antonieta Del Tedesco Lins, ekonomistica i vanredna profesorica na Univerzitetu u Sao Paulu. "Iako bi dodatni porezi pomogli, vrlo je teško uskladiti nacionalne pritiske s novim međunarodnim ili multilateralnim obavezama."

Na ceremoniji otvaranja u ponedjeljak u Riju bit će pokrenuta Globalna alijansa protiv gladi i siromaštva, inicijativa pokrenuta pod brazilskim predsjedavanjem G20, koja ima za cilj ubrzanje napora u borbi protiv siromaštva i nedostatka hrane u periodu do 2030. godine.

Brazilska vlada je također glavni zagovornik predloženog poreza na ultra-bogate, zajedno s Francuskom, Španijom i Južnoafričkom Republikom. Uprkos ovoj podršci, donji dom brazilskog parlamenta je prošlog mjeseca odbacio planove za dodatni domaći porez na bogatstvo.

"Šteta, jer bi Brazil mogao mnogo profitirati od ovog poreza, s obzirom na to da smo zemlja veoma nejednakih ljudi. Ako bi postojao međunarodni konsenzus (o oporezivanju superbogatih), to bi moglo pomoći pregovorima u brazilskom Kongresu," rekla je Maria Antonieta Del Tedesco Lins, koja je učestvovala u radu akademske grupe G20 prije samita.

U Brazilu, kao i u ostatku svijeta, bogati često skrivaju svoje bogatstvo od poreznih vlasti stvaranjem fiktivnih kompanija u zemljama s niskim ili nikakvim porezima, koristeći bankarske tajne zakone ili osnivajući trustove i dobrotvorne fondacije koje nude velike porezne olakšice.

SAD odbija porez na bogatstvo

Dok su stavovi Kine i Indije o novom porezu nejasni, Washington ostaje čvrsto protiv. Američka ministrica finansija Janet Yellen izjavila je za Wall Street Journal u maju da je ta mjera "nešto na što ne možemo pristati."

Budući predsjednik Donald Trump još se nije izjasnio o prijedlogu, ali je malo vjerovatno da će podržati povećanje poreza na ultra-bogate. Njegov prvi mandat obilježile su velike poreske olakšice — koje su najviše koristile bogatim pojedincima i korporacijama. Međutim, tokom svoje kratke kandidature za Bijelu kuću 2000. godine, on je obećao smanjenje nacionalnog duga uvođenjem jednokratnog poreza od 14,25% za bogate.

Lula ima slabe izglede za postizanje bilo kakvog značajnog napretka tokom dvodnevnog samita, posebno zato što će mnoge ključne geopolitičke teme, kao i brazilski prijedlog za poboljšanje „globalnog upravljanja" („global governance") također dominirati razgovorima.

"Lula je odličan pregovarač," kaže stručnjak za Latinsku Ameriku Tomas Marques. "Predstavlja se kao graditelj mostova između Globalnog juga i Globalnog sjevera. Ali nisam siguran kako može postići konsenzus oko ove vrlo osjetljive teme."

Porez na bogatstvo — prilika za Afriku

Veća zastupljenost Afrike odnosno afričkih zemalja u G20 sada je ključna, jer kontinent nastoji imati koristi od bilo kojeg novog plana oporezivanja, dobijanjem sredstava za ublažavanje siromaštva i klimatskih promjena. Afrička unija, regionalni blok od 55 afričkih zemalja, prisustvovat će samitu u Riju po prvi put, nakon što je u avgustu primljena u G20 kao punopravna članica.

Sljedeće godine, Južnoafrička Republika će preuzeti rotirajuće predsjedavanje G20 — četvrto uzastopno vođenje ovom grupom od strane Globalnog juga, nakon Indonezije, Indije i Brazila. Ova uloga pružit će ovoj zemlji, kao i Africi u cjelini, dodatne mogućnosti da oblikuju globalnu politiku i zagovaraju interese svog kontinenta.

"Afričke zemlje bile su nedovoljno zastupljene u G20 uprkos važnosti ovog kontinenta na globalnom nivou", kaže Marques za DW. "Ali stvari se mijenjaju i Afrička unija sada počinje dobijati određeni utjecaj na kreiranje politike."

Pratite nas i na Facebooku, na X-u, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu