Prva najava onoga što njemački ministri nadležni za energetiku, zaštitu klime i biološku raznolikost žele postići u godini predsjedanja Grupom sedam vodećih industrijskih država (G7) objavljena je još u januaru. A iz toga je jasno: to je bilo prije ruskog napada na Ukrajinu, koji je mnoge izvijesnosti jednostavno poništio. Sada se ministri okoliša i klime sastaju u Berlinu, od ove srijede do petka (25. - 27. svibnja).

Još u januaru, ministar ekonomije i zaštite klime Robert Habeck iz Zelenih je rekao: "Moj cilj je jasan impuls G7 za međunarodnu suradnju i multilateralizam." A ministrica okoliša Steffi Lemke, također iz Zelenih, dodala je kako prije svega želi ograničiti negativni trend izumiranja vrsta, te dodala: "Održivo korištenje resursa, prilagodba učincima klimatske krize i ekološki održivi lanci opskrbe trebali bi biti daljnji prioriteti u godini G7."

Habeck je sada menadžer za energetska pitanja

No rat je mnogo toga promijenio. Habeck sada u prvoj liniji djeluje kao krizni menadžer u pitanjima energetike i grozničavo traži alternative ruskoj nafti i plinu. Potpisao je dodatne sporazume o opskrbi plinom s Norveškom, Katarom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). 

A upravo se ove sedmice iz njegovog Ministarstva saznalo da će termoelektrane na kameni ugljen, koje su zapravo trebale biti ugašene prema planovima njemačkog postupnog odustajanja od korištenja ugljena, stojati na raspolaganju do marta 2024. kako bi mogle „uskočiti" ako ruski predsjednik Putin u ljeto potpuno zavrne slavinu za plin. Dakle, više ugljena umjesto relativno ekološki prihvatljivijeg plina.

Dvostruko njemačko predsjedavanje

Upravo zbog raspodjele odgovornosti unutar savezne vlade, dva člana vlade će predsjedavati sastankom G7 u Berlinu: Habeck je odgovoran za zaštitu klime, Lemke za zaštitu vrsta i zaštitu oceana, što je također na dnevnom redu.

Grupe za zaštitu okoliša kao što je Greenpeace prvenstveno se fokusiraju na energetsku politiku. Greenpeaceov stručnjak za klimu, Martin Kaiser, rekao je za DW: "Na predstojećem sastanku G7 Robert Habeck morat će dokazati da rat u Ukrajini ne vodi samo do promjene na globalnom tržištu ugljena, nafte i plina, već i do drastičnog smanjenja fosilnih ubojica klime." Ako G7 predstavlja novu zajednicu vrijednosti, morali bi, kaže Kaiser, do 2035. godine u potpunosti prebaciti proizvodnju električne energije na solarnu i energiju vjetra, prekinuti ovisnost o plinu i potpuno prestati sa upotrebom ugljena do 2030. „Ostaje za vidjeti hoće li ministar Habeck imati hrabrosti da prije svega u tom pravcu pokrene prije svega SAD i Japan", kaže Kaiser.

Renesansa ugljena?

Ostaje za vidjeti hoće li u tome uspjeti. Japan, na primjer, u mreži ima 140 elektrana na ugljen. U izgradnji je još 16, čiji je planirani rok trajanja nekoliko desetljeća. Zemlja nije odlučila postupno izbaciti ugljen. No ne samo u Japanu mnogi političari se vraćaju ugljenu. "Nažalost, postaje sasvim jasno da bi moglo biti vrlo teško brzo izbaciti ugljen", rekao je Ottmar Edenhofer, direktor Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja na klimu (PIK). Budući da su zbog rata cijene plina rasle brže od cijena ugljena, nastavlja, kako on kaže, se "renesansa ugljena", posebice u Aziji.

Oxfam: G7 mora unaprijediti klimatsko financiranje

U međuvremenu, Jan Kowalzig, stručnjak za klimu ekološke grupe Oxfam, podsjeća bogate zemlje G7 na rezolucije donesene na prošlim klimatskih konferencijama UN-a da konačno ispune davno obećano financiranje u cilju zaštite klime od 100 milijardi američkih dolara godišnje.

Kowalzig je za DW rekao: "Planovi SAD-a trenutačno su znatno iza prošlogodišnjih, a njemačka vlada neće napraviti potrebna povećanja u saveznom proračunu za 2022. kako bi postupno povećala sredstva za financiranje zaštite klime na šest milijardi eura godišnje do 2025. I to upravo Njemačka, u godini njemačkog predsjedanja G7!" 

Lemke želi promovirati zaštitu vrsta

Ministrica okoliša Steffi Lemke najavila je da se na sastanku G7 namjerava usredotočiti prvenstveno na zaštitu vrsta. Na jesen će se u Kummingu u Kini održati UN-ova konferencija o zaštiti vrsta, koja je posljednji put odgođena zbog pandemije korone. Glavni zahtjev je zaštita 30 posto kopnenih i morskih površina do 2030. godine. Hoće li se to dogoditi je upitno.

U dramatičnom pozivu za pomoć, vodeći njemački prirodoslovci pozvali su vladu da konačno učini više za biološku raznolikost u okviru predsjedanja G7. Više od 30 prirodoslovaca potpisalo je apel, uključujući ravnatelja berlinskog Prirodoslovnog muzeja Johannesa Vogela. U "Berlinskoj deklaraciji" stoji: "Bez brzih, dalekosežnih i sveobuhvatnih mjera, riskiramo da će naš planet izgubiti milijun vrsta tokom sljedećih nekoliko desetljeća i da će prosječna globalna temperatura porasti za tri stepena." 

Ne nedostaje velikih obećanja

Bez obzira da li je riječ o zaštiti vrsta ili klimatskoj krizi: ciljeva ne nedostaje. SAD su, primjerice, pod predsjednikom Joeom Bidenom odlučile da se elektroenergetski sektor potpuno dekarbonizira do 2035. godine. A Njemačka želi biti klimatski neutralna do 2045. godine. Tako stoji u koalicijskom sporazumu SPD-a, Zelenih i FDP-a. No u ovom trenutku globalna energetska kriza gura u drugi plan sve dobre namjere. A klimatske promjene i gubitak vrsta napreduju. Nedavno izvješće Svjetske meteorološke organizacije (WMO) u Ženevi dalo je sumornu sliku i najavilo nove negativne rekorde porasta razine mora i zakiseljavanja oceana. A prije se očekuju negativno rekordi kada je riječ o koncentraciji stakleničkih plinova u atmosferi. Glavni tajnik UN-a António Guterres je rekao: "Moramo zaustaviti emisije fosilnih goriva i ubrzati prijelaz na obnovljivu energiju prije nego što spalimo vlastitu kuću." Ostaje nada da će ministri klime i okoliša G7 poduzeti barem male korake u tom smjeru u Berlinu.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu