Nakon 14 godina rada, regionalna televizijska mreža Al Jazeera Balkans (AJB) zvanično prestaje sa radom – posljednje vijesti emitirane su u subotu (12.7.), a emitiranje ranije snimljenog materijala nastavit će se do kraja jula, nakon čega će signal biti trajno ugašen.

Al Jazeera Balkans bila je poznata po istraživačkom novinarstvu, originalnim dokumentarnim serijalima i regionalnoj mreži dopisnika iz Beograda, Zagreba, Skoplja, Podgorice, Ljubljane i Prištine. Organizator je međunarodnog festivala dokumentarnog filma AJB DOC, koji se održava u Sarajevu i okuplja autore iz cijelog svijeta.

Udar na medijski pluralizam i javni interes

Zatvaranje ove televizije izazvalo je mnoge reakcije u medijskoj zajednici, ali i šire. Udruženje BH novinara i Linija za pomoć novinarima saopćili su da zatvaranje AJB predstavlja „udar na medijski pluralizam i javni interes“. „Četrnaest godina Al Jazeera Balkans izvještavala je o ključnim temama Balkana i svijeta, otvarala debate o izazovima mira i stabilnosti, te bila lider u dokumentarno-edukativnim sadržajima“, navodi se.

Posebno je izražena zabrinutost zbog činjenice da su mnogi uposlenici za prestanak rada saznali iz drugih izvora. BH novinari pozivaju menadžment AJB na transparentnost i zakonito provođenje otkaza, nudeći podršku novinarima – uključujući pravnu i psihološku pomoć.

Nezvanične informacije: Otpremnine i dodatne privilegije za zaposlenike

Generalni direktor AJB Balkans, Tarik Đođić, nije odgovorio na upit DW-a o razlozima prestanka emitiranja AJB. Kako prenosi portal Klix.ba, uprava AJB uputila je pismo zaposlenicima, u kojem ih obavještava o narednim koracima nakon što je, odlukom vlasnika Al Jazeera Media Network iz Dohe, AJB zvanično prestala s emitiranjem sadržaja.

„Sa velikim žaljenjem dužan sam vam saopštiti da će, odlukom vlasnika AJMN Doha, AJB prestati sa emitiranjem medijskih sadržaja 31. jula 2025. godine. Faktički, AJB prestaje postojati zbog promijenjenih ekonomskih, tehničkih i organizacionih razloga. Uz sve naše napore, odluku nismo uspjeli promijeniti“, navodi se u pismu koje je, prema pisanju Klixa, upućeno osoblju.

Ova odluka znači i prestanak radnog odnosa za sve zaposlene. Isti izvor navodi da je zaposlenima obećana isplata otpremnina iznad zakonskog minimuma, uz dodatne pogodnosti čija priroda za sada nije detaljno precizirana. Prema navodima Klixa, atmosfera u prostorijama redakcije u subotu je istovremeno bila emotivna i dostojanstvena — obilježena osjećajem zajedništva i profesionalnog ponosa među uposlenima.

Kolumnista Al Jazeere Dragan Bursać: „Gasi se svjetionik slobodnog novinarstva“

„I šta sada? Kome sada šaljemo tekst, kolumnu, vapaj za istinom? Nema više Al Jazeere Balkans. Neshvatljivo, ali je tako. Kao da vam ode neko blizak. Najbliži“, piše za AJB kolumnista i novinar Dragan Bursać u osvrtu na gašenje ove regionalne televizije. On ističe da je AJB bila mnogo više od medijske kuće – bila je, kako kaže, „škola, kuća i azil za istinu“.

Posebno naglašava profesionalizam redakcije: „Znali smo da neće reći 'incident' umjesto 'masakr', 'zločin' umjesto 'genocid'. Znali smo da pišemo istinu – i da će nas istina štititi.“

Gašenja i u američkim servisima

Gašenje AJB dolazi u trenutku kada su i druge međunarodne medijske kuće pod pritiskom. Predsjednik SAD-a Donald Trump nedavno je potpisao naredbu kojom je Glas Amerike (VOA – Voice of America) prestao s radom. Mediji su prenijeli da su svi uposlenici VOA, ali i Slobodne Evrope, 15. marta „stavljeni na administrativni dopust“. HINA (Hrvatska izvještajna novinska agencija) tada je javila da će čelnici Evropske unije razmotriti mogu li preuzeti finansiranje Radija Slobodne Evrope.

Predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever upozorava da je gašenje televizije AJB veliki gubitak za javnost i demokratiju u regiji. „Ovo nije samo još jedan udar na novinare i novinarstvo – ovo je udar i na demokratiju. Zato se moramo svi zapitati: ko je sljedeći na udaru populizma, štednje i ignorancije“, poručila je Sever.

Podsjetila je i na nedavne otkaze 26 zaposlenika televizije N1, uz obrazloženje da je riječ o „rekonstrukciji“, te istakla da su novinari obje redakcije hrabro radili u interesu javnosti. „Zastanite i zamislite koliko bi afera, korupcije i krađe ostalo skriveno da nije bilo novinara“, navela je Sever.

Lejla Turčilo: „Veliki broj novinara bez posla, društvo bez nadzora“

Profesorica na Odsjeku za komunikologiju/žurnalistiku Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Lejla Turčilo upozorava da su turbulentna dešavanja na medijskom tržištu u BiH problematična iz više razloga. „Za medijsku scenu BiH ovo je značajno smanjenje opsega pluralizma i raznolikosti izvora i perspektiva koje su građani imali na raspolaganju u kontekstu razumijevanja lokalnih i globalnih dešavanja“, pojašnjava.

Oko 200 zaposlenih u AJB ostaje bez posla. „Teško je zamisliti da medijsko tržište u BiH može apsorbirati toliki broj profesionalaca. Ovo ne pogađa samo novinare, već i njihove porodice, a širi se i na društvo, kaže sagovornica DW-a. Profesorica Turčilo upozorava da će prestankom rada uticajnih medija, poput Glasa Amerike i AJB, biti smanjen i nadzor društvenih aktera, „što otvara prostor za smanjivanje transparentnosti rada, posebno političkih institucija“.

Boro Kontić: „Ozbiljna destabilizacija medijske scene u BiH“

„Iako su svi mediji koji se gase ili restrukturiraju od početka utemeljeni s određenom agendom, pa i političkom, odnosno kao produžena ruka politika i država iz kojih su dolazili, ipak su bili visoko profesionalni i odgovorni i doista su postavljali etičke i profesionalne standarde veoma visoko. U tom kontekstu, ovo je izuzetno težak moment za medijsku scenu, ali i za bh. društvo u cjelini", kaže Lejla Turčilo.

Direktor Media centra Boro Kontić za DW kaže da je gašenje AJB i Glasa Amerike znak ozbiljne destabilizacije medijske scene u BiH: „Ne želim da predviđam budućnost drugih medija, ali pitanje opstanka je ozbiljno ugroženo. Radi se o medijima koji su bili kičma ovdašnjeg profesionalizma i uređničke nezavisnosti. Iskreno, zabrinut sam.“