Fakultetu tehničkih nauka (FTN) u Kosovskoj Mitrovici – koji funkcioniše u okviru školskog sistema Republike Srbije i dio je Univerziteta u Prištini sa privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovici – prije tri dana uručen je dopis kosovskog Univerziteta u Prištini.

U njemu se navodi da je Fakultet „trenutno nelegalni korisnik parcele u svojini Univerziteta u Prištini Republike Kosovo“, čime se upućuje „zahtjev za oslobađanje uzurpirane nepokretnosti" i od FTN-a traži da se u roku od 30 dana iseli ili započne postupak regulisanja odnosa sa prištinskim univerzitetom.

Ovaj događaj skrenuo je pažnju javnosti na pitanje koje je posljednjih mjeseci jedna od najvećih briga kosovskih Srba – integraciju školstva i zdravstva u kosovski sistem, dvije jedine preostale oblasti koje na Kosovu funkcionišu u sklopu sistema Republike Srbije.

Mnogi pripremljeni, rijetki iznenađeni

 

Ovakav razvoj situacije u vezi sa preostalim paralelnim strukturama na Kosovu, čini se, nije iznenadio ni analitičare, ni tamošnje Srbe. Zaposleni u zdravstvu i školstvu mjesecima unazad ubrzano podnose zahtjeve za verifikaciju srpskih diploma u kosovski sistem, ne bi li vijesti o integraciji koju prištinske vlasti najavljuju dočekali spremni.

To je, kako za DW objašnjava pravnik Dragutin Nenezić, „sastavni dio procesa koji je očekivan". Ali je, kaže, neočekivano krenuo od pitanja o vlasništvu imovine, a ne Zakona o strancima – koji na snagu stupa 15. marta, a predviđa da će svi koji nemaju kosovska dokumenta morati da prijavljuju boravak na Kosovu.

Ipak, „ono što zabrinjava jeste brzina i sinhronizacija poteza", smatra Branka Petković, profesorka Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Prištini sa privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovici.

Ona ističe da je utisak „da su procesi dugo pripremani, uz ćutanje ili nedovoljno adekvatan odgovor naših nadležnih institucija i vlasti", a da situaciju dodatno otežava činjenica da akademska zajednica i građani nemaju jasnu informaciju o planovima i strategiji „očuvanja posljednje vitalno značajne institucije koje su preostale srpskoj i nealbanskoj zajednici na KiM, obrazovanja i zdravstva".

„Nastavni kadar i studenti su ozbiljno zabrinuti", ističe profesorka Petković. To u izjavi za DW potvrđuje i jedan student sa ovog Univerziteta, koji je želio da ostane anoniman.

On ističe da su studenti „bezvoljni, demoralisani, deprimirani, kao što je i očekivano. Niti ih iko pita, niti ih ko, od uprave fakulteta, informiše", što ih, kaže, „dodatno razdražuje".

„Niko sa sigurnošću ne zna kako će se odvijati situacija, ali nikada se kao dosad ne govori toliko o odlasku“, ističe on.

Naredne nedjelje ključne?

Dragiša Mijačić, koordinator Radne grupe za poglavlje 35 Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji, dopis koji je upućen FTN-u vidi kao „još jedan vid kontinuiranog pritiska na obrazovne institucije Republike Srbije“, ali ujedno ukazuje i na problem nerješavanja pitanja javne imovine na Kosovu.

„To je tema koju Vlada Srbije, razumljivo i Vlada Kosova, godinama izbjegava. Sad dolazi na naplatu taj vid inercije, a isto se može desiti i sa drugim javnim objektima kao što je bolnica u Sjevernoj Mitrovici, osnovne i srednje škole, svi drugi javni objekti“, ističe Mijačić.

FTN-u je dopis uručen istog dana kada je zamjenik kosovskog premijera Besnik Bisljimi izjavio da je nekoliko narednih nedjelja ključno za zdravstvo i obrazovanje. Tom prilikom gradonačelnicima opština sa srpskom većinom uputio je i poziv za sastanak na temu uključivanja ovih institucija u kosovski sistem.

Sastanku sa ministrom za lokalnu samoupravu Eljbertom Krasnićijem su se u Prištini odazvali gradonačelnici opština na Sjeveru, ali tema, kako je istakao gradonačelnik Sjeverne Mitrovice Milan Radojević, nije bila integracija zdravstva i školstva.

„To pitanje nije za nas, to je pitanje koje treba rješavati u Briselu, između zvaničnih pregovarača Beograda i Prištine. Mi kao gradonačelnici smatramo da to nije tema kojom treba da se bave gradonačelnici, nego isključivo tema za pregovore“, izjavio je Radojević.

On je istakao da je tema sastanka isključivo bila u vezi sa problemima u opštinama sa srpskom većinom, te izrazio nadu „da će i ministar i Vlada poslušati probleme sa kojima se suočavamo u našim opštinama“.

Ispod radara i Beograda i Prištine

Iako je vijest o zahtjevu za iseljenje jednog od srpskih fakulteta gotovo zvanično početak „odmotavanja klupka" po pitanju integracije školstva u kosovske institucije, iz Beograda su uslijedile mlake, gotovo nepostojeće reakcije.

Jedini se oglasio direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković, koji je zamjeniku direktora Evropske službe za spoljne poslove za Zapadnu Evropu Emanuelu Žiofreu poručio: „Beograd i Srbi sa Kosova i Metohije očekuju da Evropska unija i svi drugi relevantni akteri sa najvećom ozbiljnošću shvate ovakve poteze i najave Prištine, koje vode direktnom etničkom čišćenju našeg naroda sa ovih prostora".

Sagovornici DW nisu iznenađeni takvim reakcijama. „Prije svega, indikativno je ćutanje predsjednika Vučića, koji je glavni kreator i nosilac politike Srbije prema Kosovu. Iako želi da pobjegne od teme Kosova, najveća odgovornost i najveća očekivanja su svakako na njemu“, ističe Dragiša Mijačić.

Iako se na dan uručenja pisma nije oglašavala, Srpska lista – najveća partija kosovskih Srba – juče je, baš u prostorijama pomenutog FTN-a, održala sastanak sa predstavnicima zdravstvenih i obrazovnih institucija. Oni su deklaracijom koja je usvojena zatražili pravne i administrativne olakšice za građane, zaštitu obrazovnih i zdravstvenih institucija, kao i snažniji angažman međunarodne zajednice.

Sa druge strane, u redovima kosovskih političara ova vijest je, čini se, prošla još neprimjetnije. Zaokupljeni konstituisanjem Vlade i Skupštine, nakon višemjesečne političke blokade, reakcije iz Prištine gotovo su izostale.

Ipak, novi-stari premijer Kosova Aljbin Kurti još sredinom januara najavio je „postepenu integraciju zdravstvenog i obrazovnog sistema", uz poruku da će se taj proces odvijati u koordinaciji sa Evropskom unijom i uz uvažavanje stavova srpske zajednice.

„To je samo pokazatelj da je sve ovo sprovođenje onoga što je dogovoreno prije par godina. Ovaj nivo ćutanja samo govori da je sve namjerno urađeno“, zaključuje pravnik Dragutin Nenezić.