Njemački policajci nisu mogli da vjeruju svojim očima kada su kasno uveče septembra 2023. iza njemačko-poljske granice zaustavili kombi Mercedes sa švedskim tablicama: vozio ga je 15-godišnji sirijski dječak. U tovarnom prostoru - 7 sirijskih i jemenskih izbjeglica koje je trebalo prokrijumčariti u Njemačku.

Sirijski dječak nije bio nepoznat vlastima u Njemačkoj: sa 13 godina je došao kao izbjeglica bez roditelja ili rođaka i dvije godine je živio u jednoj ustanovi za maloljetnike u Tiringiji.

Nakon registracije prihvatnom centru, ovakvi maloljetnici bez pratnje se distribuiraju širom zemlje i Zavodi za brigu o maloljetnicima (Jugendämtern) im obezbjeđuju smještaj gdje su zbrinuti i pod kontrolm. To je često uspješno, ali uvijek nešto krene naopako - pa djeca i mladi nestaju iz tih objekata. Često tako potpuno nestanu sa radara vlasti, i to širom Evrope. 

Veliki nedostaci u prikupljanju podataka

Trenutno se širom Evrope 51.433 maloljetnih izbjeglica vode kao nestali. Prije samo tri godine ovaj broj je bio oko 18.300. Tokom ovog perioda i u Njemačkoj se značajno povećao broj nestalih maloljetnika - sa 724 u 2021. godini na 2.005 danas.

To je rezultat ekskluzivnog istraživanja evropske novinarske mreže „Lost in Europe”, u koju su uključeni belgijski „De Standaard”, holandski „NRC”, italijanska ANSA i njemački rbb24 Recherche.

Istraživanje otkriva značajne nedostatke u prikupljanju podataka o nestalim maloljetnim izbjeglicama. Od nadležnih organa u 31 evropskoj zemlji, a to su pored 27 članica EU i Moldavija, Norveška, Švajcarska i Velika Britanija - samo 15 je odgovorilo na upite istraživačke mreže.

Dok neke zemlje kao što su Italija i Austrija navode posebno drastične brojke, sa više od 20.000 nestale djece i mladih, druge, poput Španije ili Grčke, ne prikupljaju nikakve informacije o djeci i mladima bez pratnje.

Komisija EU govori o „pokvarenom" sistemu

Trenutno u EU ne postoje propisi za registraciju i razmjenu informacija o sudbini maloljetnih izbjeglica bez pratnje.

Odgovorna komesarka EU za migracije i unutrašnje poslove, Šveđanka Ilva Johanson, stoga ne može da komentariše veoma veliki broj nestalih mladih izbjeglica. „Nemam saznanja da li su vaše brojke tačne. Mogu da kažem da imamo pokvareni migracioni sistem u Evropi", kaže ona u ekskluzivnom intervjuu za njemački rbb24.

Kada maloljetne izbjeglice nestanu iz smještaja pod nadzorom vlasti, moraju se prijaviti kao nestala lica. Neki se ponovo pojave, poslije nekoliko dana, u drugom gradu, drugoj opštini.

U Njemačkoj stručnjaci pretpostavljaju da mnogi napuštaju objekte u kojima su smješteni, jer su nezadovoljni dužinom postupka, nadaju se bržoj pomoći u drugim zemljama ili zapravo žele kod rođaka ili prijatelja u drugim evropskim zemljama. Njemačka policija potvrđuje ovu pretpostavku.

Istraživanje širom Evrope pokazuje: razlozi nestanka maloljetnika često se ne mogu precizno utvrditi ni u drugim zemljama. Jedan od razloga je taj što često ne funkcioniše unutarevropska razmjena podataka.

Njemačke strukture su preopterećene

U Njemačkoj su strukture trenutno veoma preopterećene, kaže Helen Sundermajer iz njemačkog Saveznog udruženja za maloljetne izbjeglice bez pratnje (BumF). „Primjećujemo da većina mladih nestaje na samom početku, kad stignu." U ovoj fazi sniženi su standardi nadzora kako bi se obezbijedilo zbrinjavanje uprkos nedostatku osoblja.

Preopterećenost struktura je praćena nepotpunim podacima o tome gdje se maloljetnici nalaze. Posljedice mogu biti ozbiljne po maloljetnike, upozorava Tereza ​​Kajl iz Njemačkog dječijeg fonda (Deutschen Kinderhilfswerk). „Kada se djeca smatraju nestalim, moramo poći od toga da su izložena određenim rizicima, da mogu da padnu u ruke kriminalnih organizacija, da su eksploatisana ili da doživljavaju seksualno zlostavljanje. Znamo za takve slučajeve."

Kao 15-godišnji Sirijac s početka priče, kojeg je u septembru uhapsila policija. Prema novinskom izvještaju, on je navodno svjedočio na sudu da ga je regrutovao upravo švercer koji ga je dvije godine ranije doveo u Njemačku.

Prema riječima Helen Sundermajer, jedan od razloga da takvo regrutovanje uspijeva je i nedostatak perpsktive sa kojim se suočavaju mnoge mlade izbjeglice u Njemačkoj. „Trenutno je na mnogim mjestima loše zbrinjavanje i previše je ljudi koji nisu profesionalci, koji nemaju ni vremena ni resursa da maloljetenicima pruže orijentaciju." U takvoj situaciji mladi ljudi mogu biti posebno prijemčivi da se uhvate u zamku raznih sumnjivih ponuda i obećanja novca.

Pakt o migraciji bi trebalo da olakša registraciju

Evropska komesarka Johanson takođe vidi opasnost da „maloljetne izbjeglice bez pratnje postanu žrtve trgovaca ljudima kada su ti maloljetnici već u EU".

EU radi na tome da uvede jedinstven sistem registracije maloljetnih izbjeglica bez pratnje. To ne rješava problem trenutno nestale djece. Ali, zemlje EU treba da stvore bolje uslove i olakšaju pronalaženje kontakt osoba i staratelja.

Ali, do sada je usvojen samo mali dio planiranih propisa. Konačno glasanje je u maju. Potom će države članice morati da ugrade nove propise u svoje nacionalno zakonodavstvo. „Svih 27 država su mi obećale da će to učiniti", kaže komesarka EU Johanson. A ukoliko to neka država ne učni, postoji mogućnost pokretanja postupka zbog povrede ugovora - a takvi postupci traju godinama.

Tina Friedrich/Jan Wiese (rbb)

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu