„Bezbjednost Izraela je njemački državni rezon“. To je rekao njemački kancelar Olaf Šolc poslije Hamasovih napada na Izrael. Slične izjave su dali ministarka spoljnih poslova Analena Berbok, predsjednik Njemačke Frank-Valter Štajnmajer, kao i šefovi Socijaldemokrata, Demohrišćana, Zelenih i Liberala.

-pročitajte još:  Najgori scenario je totalni rat na Bliskom istoku

I dok se najvažniji politički akteri u Njemačkoj stavljaju na stranu Izraela, sa propalestinskih skupova stižu drukčije poruke. „Ne prihvatamo to da se na našim ulicama slave odvratni napadi na Izrael“, reagovao je kancelar Šolc. Ali, nije rekao kako namjerava da ih spriječi.

Njemački kancelar je prošle godine na zajedničkoj konferenciji za medije s palestinskim predsjednikom Mahmudom Abasom zbunjeno ćutao kada je Abas optužio Izrael za „višestruki holokaust“ nad Palestincima. Kasnije se Šolc ogradio od te Abasove izjave, nazvavši je „nepodnošljivom i neprihvatljivom“.

Finansiranje terorizma?

Šta će njemačka Vlada da uradi poslije velikog terorističkog napada na Izrael? Trenutno Njemačka upućuje 250 miliona evra pomoći palestinskim područjima. Ministarka za pomoć u razvoju Svenja Šulce namjerava da preispita „zajednički angažman u korist palestinskih područja“. Ona kaže da ne postoji direktno finansiranje palestinskih autonomnih vlasti, i da se ni na koji način ne pomaže Hamasu, koji je i u Njemačkoj i u Evropskoj uniji zabranjen kao teroristička organizacija.

Ali, ponekad nije jednostavno da se ustanovi u čije ruke dospijeva novac. Aleksander Dobrint iz redova konzervativne bavarske Hrišćansko-socijalne unije (CSU) zato zahtijeva da se prekinu sve isplate palestinskoj strani. Njemačko-izraelsko društvo traži da finansiranje budu skopčano sa jasnim uslovima. „Našim poreskim novcem ne smije da se finansira terorizam i antisemitizam“, navodi se u saopštenju predsjednika tog društva Folkera Beka.

U istoj dilemi su i druge države Evropske unije. Bez finansijske podrške EU institucije palestinske autonomije jedva da bi preživjele.

SAD šalju vojne brodove

Iako je Evropska unija najveći finansijer, ona po moći i uticaju na bliskoistočno područje, za razliku od Vašingtona, igra sporednu ulogu. Sjedinjene Američke Države su najavile da će poslati brodove i borbene avione u region.

Američki predsjednik Džozef Bajden do sada je bio na distanci prema izraelskom premijeru Benjaminu Netanjahuu zbog sporne pravne reforme u Izraelu i odnosa prema Palestincima. Ali, napad na Izrael Bajdenu je pružio priliku da bezrezervno stane na stranu Izraela i u vojnom pogledu.

Ponovno izbijanje konflikta ugrožava dugoročne napore SAD da se stabilizuje region. U to spada i otopljavanje odnosa Izraela i Saudijske Arabije. Prve saudijske reakcije su zaista bile uzdržane. I Egipat očito ulaže napore u sprječavanje dalje eskalacije. S druge strane, za neko vrijeme se raspršila Bajdenova nada da će sa Iranom, koji podržava Hamas, postići novi atomski sporazum.

-pročitajte još:  Zašto Iranu odgovaraju napadi na Izrael?

Skretanje pažnje sa Ukrajine

Uprkos razumijevanju zapadnih zemalja za izraelski vojni odgovor, u njihovom interesu je smirivanje sukoba. Njemački kancelar Šolc je upozorio da bi se požar mogao proširiti regionom i založio se za posredovanje između Izraela i Palestinaca.

Ni Bajden ni Šolc to ne izgovaraju glasno, ali znaju da bliskoistočno nasilje skreće pažnju svjetske javnosti sa Ukrajine. Upravo toga se pribojava ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Pošto ukrajinska kontraofanziva jedva napreduje, zemlje koje podržavaju Ukrajinu postaju nestrpljive. U njima se širi izvjesan umor od rata.

Prije svih američki predsjednik Bajden ima poteškoće da održi finansijsku i vojnu pomoć Ukrajini. Ako bi sada na duže vrijeme američki resursi bili vezani za bliskoistočno područje, nedostajali bi u ratu u Ukrajini.

Ali, slika je još šira. Analitičarka Danijela Švarcer je na Prvom programu njemačkog javnog servisa (ARD) rekla da je fokus SAD kratkoročno na Ukrajini, ali dugoročno na Kini i indopacifičkom području. „Naravno, Sjedinjene Američke Države tačno razmatraju koliko mogu da investiraju u pojedine konflikte… Već sada se postavlja pitanje, koliko još  ima sredstava da se podrži Ukrajina, ako to postane duži rat“. Ona je objasnila da na neki način moraju da se između različitih sukoba uravnoteže politička pažnja, finansiranje i distribucija ratnog materijala.

Kina – opet neutralna

Zapad ponovo doživljava ono što je gorko iskusio u ukrajinskom ratu. Važne zemlje u razvoju i nove industrijske zemlje, čak i one koje za koje se misli da dijele iste vrijednosti sa Zapadom, nisu osudile Hamas.

Južnoafrička Republika, na primjer, nije osudila ruski napad na Ukrajinu. A sada je vladajuća stranka, Afrički nacionalni kongres, izdala saopštenje u kojem je raniji aparthejd u Južnoafričkoj Republici uporedila s današnjom bliskoistočnom situacijom.

Kina takođe nije osudila Hamas, baš kao što je Peking odbio da osudi rusku agresiju na Ukrajinu.

Oglasila se i Rusija, podsjećajući Evropljane i Amerikance na cilj koji oni godinama podržavaju: palestinska država bi, rekao je ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, bila najbolji put za rješenje konflikta. „Ne možemo se saglasiti sa onima koji kažu da bezbjednosti može biti samo u borbi protiv terorizma“, rekao je on.

Taj prijedlog iznosi zemlja čiji je predsjednik Vladimir Putin osporio Ukrajini pravo na postojanje i koji već godinu i po dana vodi nemilosrdan rat i protiv ukrajinskih civila.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu