Brutalni, nehumani napad terorista Hamasa na civile u Izraelu osudile su demokratske nacije širom svijeta. Rusija i Kina, sa druge strane, dvije članice Savjeta bezbjednosti, rekle su da obje strane sada moraju da se potrude da sukob ne eskalira. Time diktatori Si Đinping i Vladimir Putin još jednom pokazuju međunarodnoj zajednici da u novom svjetskom poretku, koji oni žele zajedno da uspostave, međunarodno pravo više neće važiti.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, koji voli da poredi svoju Tursku sa Otomanskim carstvom i sanja slične imperijalne snove kao Si i Putin, takođe poziva obje strane na umjerenost. Erdogan je više puta pokušao da pridobije ljude iz arapskog svijeta vođenjem radikalne antiizraelske politike. Istovremeno, izbjegavao je da dozvoli Putinu i Siju da ga uvuku u svoj tabor, koji se sve više udaljava od civilizovanih normi koje su postavile Ujedinjene nacije. Ankara nastavlja da održava kontakte sa Ukrajinom koju je napala Rusija; turski predsjednik osuđuje otimanje zemlje od strane Moskve i zahtijeva da se okupirana teritorija vrati Kijevu.

Hladni aparat

Bliski saveznici Rusija i Kina, s druge strane se u potpunosti  oslanjaju na najvećeg neprijatelja Izraela, Iran. Dronovi iz Irana stižu do linija fronta u Ukrajini. I pekinški i moskovski diktatori fotografisani su sa predstavnicima vrha iranskog režima.

Međutim, bez Irana, Hamas i Hezbolah ne bi mogli da napadnu Izrael iz Pojasa Gaze i Libana. Proglašavanjem pseudo-ekvidistance od Izraela i Palestine, koja treba da izgleda kao plemenita deklaracija neutralnosti, Narodna Republika i Rusija staju na stranu Hamasa.

Tako se u saopštenju pekinškog ministarstva spoljnih poslova Hamas ne pominje, niti osuđuje. Izjava hladnog aparata Komunističke partije Kine, u kojoj nema nimalo empatije, s pravom nailazi na velike kritike, takođe i od strane lidera američke većine u Senatu Čaka Šumera. On je izrazio šok ubistvom više od 250 mladih ljudi na muzičkom festivalu, koje su počinili pripadnici terorističke organizacije Hamas.

Pobili sopstvenu mladost

Ali ovdje se i ne može očekivati empatija od Pekinga. Godine 1989. svijet je bio svjedok kako je kinesko rukovodstvo pobilo sopstvenu omladinu koja je mirno protestovala za više slobode u izolovanoj zemlji. Navodno je vojska ubila desetine hiljada studenata u prvim danima juna te godine. Do danas se pominjanje ovog masakra na Trgu nebeskog mira u Sijevoj Narodnoj Republici  kažnjava strogim kaznama.

U trenutnoj geopolitičkoj situaciji, koja se zbog Kine i ponašanja Rusije zaoštrila kako dugo nije, postoji opasnost da Rusija i Kina vojno podrže Iran u njegovoj borbi protiv Države Izrael. Kao i u drugim sukobima sa slobodnim svijetom, Putin i Si će se založiti za to da Izrael bude omražen u nekim dijelovima svijeta. Ambivalentni govor o umjerenosti, kojim se svjesno izbjegava reći ko je odgovoran za pokolj, takođe može naići na plodno tlo među nekim grupama u slobodnom svijetu koje krive same Izraelce za brutalni napad.

Nažalost, Si i Putin mogu biti sigurni da će, stavljajući se na stranu Hamasa, Irana i, u konačnici, međunarodnog terora koji potiče iz Teherana, moći da iskoriste podjele u zapadnim društvima za svoje namjere. Na kraju krajeva, i Putin, koji je već započeo rat, i Si, koji bi sutra mogao da pokrene svoju invaziju na demokratsku ostrvsku državu Tajvan, vjerovatno će biti srećni što SAD sada moraju da usmjere pažnju na Hamasov rat protiv Izraela. Time Amerikanci imaju manje slobodnih resursa da se suprotstave njihovim mahinacijama.

Alekander Gerlah je viši saradnik Karnegijevog savjeta za etiku u međunarodnim odnosima i naučni saradnik na Internet institutu Univerziteta u Oksfordu. Nakon boravka na Tajvanu i Hong Kongu, ovaj region, posebno uspon Kine i šta to znači za slobodni svijet, postao je njegova glavna tema. Obavljao je različite funkcije na Univerzitetu Harvard i Univerzitetu u Kembridžu.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu