DW: Društvo za jugoistočnu Evropu već godinama radi sa mladima iz zemalja Zapadnog Balkana i Jugoistočne Evrope. Na konferencijama povezujete mlade iz svih zemalja tog regiona. Šta je cilj takvih okupljanja?

Gernot Erler: Ono što je zanimljivo je da mi na tim konferencijama od mladih ljudi saznajemo kakva su im iskustva, kako vide svoju budućnost i od kojih faktora zavisi da li žele ostati u svojim domovinama ili ipak otići u druge zemlje Evrope i Evropske unije. U tome ključnu ulogu igra pitanje sigurne budućnosti i sigurnog radnog mjesta. S jedne strane, država može imati koristi od toga da mladi ljudi sakupe iskustva negdje vani i vrate se ponovo. Ali s druge strane, nije zanemariv postotak mladih koji dugoročno napuštaju svoje zemlje i ne namjeravaju se vratiti.

Vlasti se ne brinu previše o tome što mladi odlaze i ne vraćaju se. Imate li Vi neku poruku za njih?

Gernot Erler: Poruka je uvijek ista. Prije svega, treba stati u kraj korupciji, a naročito kupovini akademskih diploma. Kada mladi vide da se na kraju više cijene klijentalizam, dobre veze i novac, nego realna postignuća, onda ih to naravno demotiviše. To direktno utiče na odliv mozgova. Mladi vrlo jasno govore da to mora prestati i da bi tako bio otklonjen jedan bitan uzrok odlaska mladih.

Šta mislite da je glavni izazov mladih na Zapadnom Balkanu?

Gernot Erler: Veliki izazov je i dalje socijalna situacija i razlika u platama u državama Balkana i ostalih zemalja, kao i neizvjesnost oko procesa pristupanja u Evropsku uniju. Integracija u EU je još uvijek težnja ovih zemalja, ali čini se da je došlo do zastoja procesa pristupanja, iako i dalje važi obećanje iz 2003. godine da ove zemlje imaju pravo i perspektivu za integraciju u EU.

Da li primijetite razlike u razvoju zemalja Zapadnog Balkana prije 20 godina i sada?

Gernot Erler: Ja sam skoro 20 godina predsjednik Društva za jugoistočnu Evropu. Na samom početku je tema pristupa EU igrala još veću ulogu nego danas.To se promijenilo time što šanse za ulazak nisu tako velike da bi se pristup i dogodio u nekom predvidljivom vremenskom periodu. Spominjala se godina 2025. Na primjer, Juncker (Jean-Claude Juncker, bivši predsjednik Evropske komisije, op. ur.) je navodio da bi do tada više zemalja Zapadnog Balkana mogle ući u EU, ali u to se ne vjeruje i postoji velika sumnja, i to primjećujemo i u javnim diskusijama, što je opet dovelo do velikog usporavanja ovog procesa. U stvarnosti samo su Hrvatska i Slovenija države regiona koje su postale zemlje članice EU i to dosta rano. Nakon toga nisu uslijedile nikakva druga pridruživanja, iako postoji dijalog o tome. Ove sumnje su mnogo toga promijenile i sada moramo pronaći druge načine za stabilizaciju zemalja u regionu.

Koje načine?

Gernot Erler: Prije svega treba podržavati vladavinu zakona, borbu protiv korupcije, te sniziti stopu kriminala da bi mladima i novoj generaciji život u vlastitoj državi izgledao vrijedan življenja. To je pitanje pametnih strategija za ove zemlje. Osim toga, ima smisla baviti se i samo jednom državom. Na primjer, u Berlinskom procesu, Bosna i Hercegovina je u prvom planu. Ali naravno, potrebne su nam strategije za cijelu regiju, a ne samo za pojedine zemlje. 

 

Gernot Erler je predsjednik Društva za jugoistočnu Evropu iz Minhena. Od 1987. do 2017. bio je poslanik u njemačkom Bundestagu, a od 2005. do 2009. godine parlamentarni državni sekretar u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova. Razgovor je održan za vrijeme konferencije "Oblikovanje budućnosti mladih na zapadnom Balkanu i jugoistočnoj Europi" u Kelnu.