Njemački kancelar Olaf Scholz (SPD) je predsjednici Bundestaga Bärbel Bas prošle srijede podnio zahtjev za glasanje o povjerenju njegovoj vladi. Time započinje proces, koji vodi ka prijevremenim izborima u februaru. Ova sedmica bit će ključna, a dani, koji slijede, donijet će značajne promjene u njemačkoj politici i zvanično otvoriti predizbornu kampanju.

Šta će se dešavati tokom sedmice?

U ponedjeljak će Bundestag glasati o pitanju povjerenja vladi Olafa Scholza, koje je kancelar zatražio nakon raspada "semafor-koalicije". Očekivani poraz, odnosno izglasavanje nepovjerenja aktuelnoj vladi, otvorit će put ka prijevremenim izborima. U utorak i zvanično počinje počinje izborna kampanja. Gremiji SPD-a, CDU/CSU-a i FDP-a planiraju usvojiti i objaviti svoje izborne programe. Nakon raspada vladajuće koalicije, stranke su se morale brzo odlučiti za ključne teme, kojima žele uvjeriti birače da im daju svoje glasove.

U srijedu i četvrtak Scholz putuje u Brisel, gdje se održavaju konsultacije o Ukrajini i samit EU. Istovremeno, njemački parlament Bundestag ima radnu sedmicu i zasjeda do petka.

Posebna procedura

Pitanje povjerenja nije dio političke svakodnevice u Njemačkoj. U istoriji Savezne Republike Njemačke postavljeno je samo pet puta. Stoga je proces specifičan. Generalni raspored je sljedeći: U 13 sati počinje sjednica Bundestaga. Scholz će u govoru od oko 25 minuta obrazložiti pokretanje povjerenja vladi. Slijedi dvosatna rasprava, u kojoj će govoriti predstavnici svih klubova poslanika i grupa. Oko 15:30 sati bit će održano poimenično glasanje o pitanju povjerenja. Nakon što se Scholzu izglasa nepovjerenje, on će otići će u dvorac Bellevue kako bi od njemačkog predsjednika Franka-Waltera Steinmeiera zatražio raspuštanje Bundestaga i raspisivanje novih izbora.

Kako će izgledati glasanje o povjerenju?

To će se definitivno znati tek nakon izglasavanja. Da bi se otvorio put prijevremenim izborima, vlada mora izgubiti povjerenje. To znači da Scholz mora izgubiti apsolutnu većinu od 367 glasova u Bundestagu. SPD sa svojih 207 zastupnika planira glasati za kancelara, ali to neće biti dovoljno. Zeleni, sa svojih 117 zastupnika, najavili su da će se suzdržati. Liberalna stranka FDP, nakon raspada koalicije, neće glasati za kancelara, a isto važi i za demohrišćanske stranke CDU/CSU. Špekuliralo se da bi AfD mogao glasati za Scholza kako bi izazvao političku nesigurnost, ali to je sada isključeno jer se glasa poimenično.

Kako će izgledati izborni programi stranaka?

Iako konačni izborni programi još nisu usvojeni, postoje nacrti koji pokazuju na koje će se teme stranke fokusirati. U nacrtu programa demohrišćanskih stranaka stoji, na primjer, ukidanje socijalne pomoći (Bürgergeld), vraćanja migranata sa granice, poreska rasterećenja i radikalni preokret u privrednoj politici. SPD se zalaže za poboljšanja za mlade porodice, stabilan nivo penzija i popuštanje dužničke kočnice. Zeleni su se, pored klimatskih ciljeva i rasterećenja za preduzeća, fokusirali na tzv. klimatski dodatak. To je novčana pomoć, koja se isplaćuje kako bi se ublažili rastući troškovi energije, hrane i života uopšte. AfD želi napustiti EU, ukinuti euro i dozvoliti abortuse samo u izuzetnim slučajevima. Ljevica (Die Linke) zagovara socijalnu pravdu, zaštitu klime i mirovnu politiku.

Na svojim kongresima će stranke narednih sedmica službeno usvajati izborne programe. SPD to planira 11. januara, dok će FDP vjerovatno kao posljednja politička partija usvojiti svoj program 9. februara. CDU planira zajednički izborni program, dok će CSU dodatno predstaviti "Bavarski plan" s posebnim prioritetima.

O čemu će Bundestag još odlučivati?

Čak i kada se Olafu Scholzu izglasa nepovjerenje i zatraži raspuštanje parlamenta, Bundestag će ostati potpuno funkcionalan. Ipak će se manje raditi nego u normalnim uslovima.

Sljedeće sedmice planirano je izglasavanje Zakona o boljoj zaštiti Ustavnog suda od političkog uticaja, a vodiće se i rasprava o misijama Bundeswehra u inostranstvu. Prije izbora trebao bi biti usvojen i Zakon o poreznim olakšicama. FDP namjerava zajedno sa SPD-om i Zelenima izglasati Zakon o daljnjem poreznom rasterećenju na dohodak i zaradu za privatna lica i preduzeća, uprkos raspadu vladajuće koalicije.

Od 27. do 31. januara održat će se vjerovatno posljednja kompletna sedmica zasjedanja Bundestaga prije izbora, dok su za 10. i 11. februar planirana još dva dodatna dana zasjedanja.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu