Klimatske promjene ugrožavaju sve više i glečere. Novi podaci iz Švicarske su zabrinjavajući. I talijanski glaciolozi pokušavaju alarmirati javnost.
Foto: ETH Zürich/VAW/swisstopo/dpa/picture alliance
Oglas
Švicarski glečeri su u razdoblju između 1931. i 2016. izgubili oko 50% svog obujma. To se može pročitati u jednoj novoj studiji koju su izradili znanstvenici sveučilišta ETH Zürich i Švicarske državne istraživačke ustanove za šume, snijeg i krajobraze. Studija je objavljena u stručnom magazinu "The Cryosphere".
„Značajan" gubitak leda
Stručnjaci su usporedili više od 20.000 povijesnih snimaka s aktualnim mjerenjima. „Ako znamo površinu nekog glečera u dva različita vremenska trenutka, onda mi preko toga možemo izračunati razliku u volumenu", objašnjava glavni autor studije Erik Schytt Mannerfelt. "Naša usporedba između 1931. i 2016. jasno pokazuje da je u tom vremenskom razdoblju došlo do značajnog gubitka leda", objašnjava njegov kolega Daniel Farinotti.
Od 2016. se nestajanje leda dodatno ubrzava, sudeći po podacima Glamosa, mreže za mjerenje glečera. Po tim podacima je volumen u proteklih šest godina smanjen za dodatnih 12 posto.
Topljenje glečera u ŠvicarskojFoto: Jean-Christophe Bott/KEYSTONE/picture alliance
Zbog čega se tope glečeri?
No, nisu svi glečeri podjednako pogođeni. "U kojoj mjeri će se obujam smanjiti ovisi uglavnom o tri faktora: najprije o nadmorskoj visini na kojoj se glečeri nalaze, o tome koliko je ravna površina na kojoj se nalazi kraj nekog glečera, i o tome u kojoj mjeri je glečer pokriven šutom”, tvrdi ETH. U 20-im i 80-im godinama prošlog stoljeća masa nekih glečera je dijelom i porasla. „Čak i ako se dogodilo da je u kraćim vremenskim razdobljima zabilježen porast mase, svejedno je važno da pripazimo na kompletnu situaciju", naglašava Farinotti.
I glečeri u Italiji su u posljednje vrijeme izgubili znatan dio površine. Glečer Indren samo se u prošloj godini povukao za 40 metara, u protekle dvije godine za više od 60 metara, piše list "La Repubblica" pozivajući se na navode Talijanskog glaciološkog odbora. Topljenje glečera takvih razmjera nije zabilježeno u proteklih 50 godina, tvrdi se.
wa/cw (afp, dpa, kna)
Pogled iz svemira na Zemljine rane
Zemlja je relativno mala, ali iz svemira se vidi svaku prirodnu katastrofu i njezine posljedice. I to bez obzira radilo se o otapanju glečera, erupcijama vulkana ili pješčanim olujama.
Foto: NASA
Beštija se budi
Bez obzira koliko dugo neki vulkan spavao, on je jako loše volje kad se probudi. 2009. se probudio Saričev na ruskom kurilskom otoku Matua. Ovu su fotografiju snimili astronauti ISS-a u trenutku dok su letjeli iznad aktivnog vulkana.
Foto: NASA
Samo pijesak…
Na ovim se fotografijama vidi jezero Poopó u Boliviji. Snimke su iz travnja 2014., srpnja 2015. i siječnja 2016. One pokazuju postupno isušenje drugog po veličini bolivijskog jezera, što se smatra posljedicom klimatske promjene.
Foto: ESA/Belspo
Igra s vatrom
Svake godine veliki požari uništavaju prirodu u cijelom svijetu. Često su ljudi krivci za izbijanje vatre. Tako je bilo i u Indoneziji, gdje su seljaci zapalili močvarno šumsko tresetište kako bi te površine mogli koristiti u poljoprivredne svrhe. Sateliti su takve požare snimili i na otocima Borneo i Sumatra u rujnu 2015.
Foto: NASA/J. Schmaltz
Voda posvuda…
Tijekom 2013. godine u Njemačkoj je palo toliko puno kiše da su neke od najvećih rijeka Europe poplavile veće dijelove zemlje. Ova fotografija pokazuje poplavljeno područje uz rijeku Labu na istoku Njemačke, kod grada Wittenberga.
Foto: NASA/J. Allen
Opasna Sandra
Ovo je satelitska snimka tropske oluje Sandra, snimljena 29.11.2015. pred obalom Meksika. Sandra je bila iznimno opasna, kretala se brzinom i do 160 kilometara na sat.
Foto: NASA/J. Schmaltz
Glečeri u Argentini
Sateliti igraju važnu ulogu u promatranju procesa otapanja leda, odnosno klimatskih promjena. Ova fotografija snimljena sa ISS-u dokumentira povlačenje glečera Upsala u Patagoniji.
Foto: NASA
Pješčana oluja
U rujnu 2015. su sateliti uspjeli „uhvatiti“ impresivne snimke ogromne pješčane oluje na Bliskom istoku (koje se tamo naziva „Habub“). Ovakve snimke su važne u izradi projekcija o tome kako uopće dolazi do oluja – što pomaže u prognoziranju njihove pojave.
Foto: NASA/J. Schmaltz
„Golo brdo“
Te riječi NASA koristi za opisivanje brda Shasta u Kaliforniji. Ono je važan izvor vode u regiji i bio je pokriven snijegom – koji se s vremenom otopio. Ova je fotografija nastala tijekom velike suše u 2013.
