Oko 40 odsto energije u svijetu trenutno se proizvodi upotrebom uglja. CO2 koji se tom prilikom oslobađa je glavni razlog za stvaranje takozvanog efekta staklene bašte.

Na svjetskoj klimatskoj konferenciji u Bonu, Velika Britanija, Kanada i Maršalska Ostrva predstavili su alijansu za prekid upotrebe uglja. Između ostalog, alijansi su se prilkjučili i Fidži, Francuska, Finska, Danska, Holandija, Italija, Austrija, Portugal, Meksiko, Kostarika, Novi Zeland i više saveznih država SAD. One podržavaju plan da se upotreba uglja obustavi najkasnije do 2030. godine.

U takozvanoj „Powering Past Coal" alijansi trenutno je ukupno 20 zemalja, a do sljedeće klimatske konferencije 2018. godine u Poljskoj, trebalo bi da ih bude pedeset.

Prekid upotrebe uglja je važan korak, ocijenila je kanadska ministarka za zaštitu životne sredine Ketrin Mekena. Ugalj je „najprljaviji fosilni izvor energije" koji mogu da zamijene druge obnovljive energije, finansijski povoljne. „Tržiste se mijenja, svijet se mijenja, ugalj ostaje", dodala je Mekena.

Brza obustava korišćenja veoma štetnog uglja bio bi važan korak u primjeni Pariskog sporazuma o klimi. Sve govori u prilog tome da dogovoreni ciljevi ne mogu da se ostvare ukoliko se nastavi upotreba uglja.

Sve glasniji zahtjevi i u Njemačkoj

Njemačka se nije priključila alijansi. Savezna ministarka za životnu sredinu Barbara Hendriks, preko svog portparola je poručila da je Njemačka pozvana da se priključi alijansi. „Zamolila sam za razumijevanje, jer o tome ne možemo da odlučimo u trenutku kada se formira nova vlada", kazala je Hendriks i dodala da će Njemačka imati u vidu tu inicijativu.

U trenutnim pregovorima o formiranju takozvane Jamajka koalicije, razgovora se i o drastičnom smanjenju upotrebe uglja, kako bi Njemačka do 2020. godine ispunila svoje obećanje o smanjenju emisije gasova koji uzrokuju efekat staklene bašte. Trenutno ta emisija iznosi oko 906 miliona tona CO2 godišnje. Do 2020. godine maksimalno bi smjela da iznosi 750 miliona tona CO2, što znači smanjenje za dobrih 17 odsto. Svi stručnjaci se slažu da je za ostvarenje tog cilja neophodno drastično smanjenje upotrebe uglja.

„Njemačka pod hitno mora da smanji proizvodnju struje putem uglja, u suprotnom klimatski ciljevi u Njemačkoj neće biti ostvareni", kaže Klaudija Kemfert iz Savjeta stručnjaka za životnu sredinu, koji savjetuje saveznu vladu. Kratko nakon izbora taj savjet je preporučio brz prekid upotrebe uglja.

Plan saveznog ureda za okolinu

Savezni ured za okolinu (UBA) sada predlaže kako da se jeftino i efikasno prestane sa korišćenjem uglja i kako da se ostvare planirani klimatski ciljevi. Dvije mjere su pritom odlučujuće: sa jedne strane, samo ograničeni dio proizvodnje struje bi smio da se odvija upotrebom smeđeg i kamenog uglja, starijeg od 25 godina. Sa druge strane trebalo bi zatvoriti najstarije i najmanje efikasne nuklearke koje rade na smeđi ugalj. To pogađa kapacitete od najmanje pet gigavata.

Ta zatvaranja bi trebalo da se nadovežu na već planirano smanjenje od četiri gigavata. Prema procenama stručnjaka UBA, te mere su najjeftinije i najbrže primenjive kako bi se do 2020. godine postiglo planirano smanjenje. Istovremeno se naglašava da one ne dovode u opasnost energetsko snabdijevanje Njemačke. Ali dvostruko više novca bi zato trebalo izdvojiti za proizvodnju energije upotrebom snage vetra i sunca

Manje izdataka bez uglja

Prema ocjeni UBA, Njemačka bi prestankom korišćenja uglja mnogo uštedjela. Ukoliko bi do 2030. godine proizvodnja energije tim putem bila dvostruka smanjena, troškovi bi bili za više 23 milijardi evra manji nego što su danas.

Njemački građani protiv upotrebe uglja

Prema najnovijoj anketi instituta EMNID sve više ljudi u Njemačkoj je za proizvodnju struje bez uglja. Tako je 76 odsto ispitanika za postepen prekid upotrebe uglja kako bi se postigli nacionalni klimatski ciljevi, i to bez obzira koju političku stranku podržavaju. Najviše su za to simpatizeri stranke Zelenih (99 odsto), zatim SPD (81 odsto) i CDU/CSU (75 odsto). Ali i 70 odsto glasača AfD podržava taj plan.