1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Godišnjica zatvaranje „Balkanske rute“

4. mart 2017

Početkom marta prošle godine je zatvorena granica između Makedonije i Grče. Balkanska izbjeglička ruta je time zatvorena. Šta se poslije toga dogodilo?

Foto: picture-alliance/PIXSELL

„Hamburger Abendblatt" piše da je „9. marta 2016. godine nakon Slovenije, Hrvatske i Srbije, Makedonija također zatvorila svoje granice za izbjeglice i druge migrante. „Na taj način je put preko Balkana bio prekinut. Do tada je tim putem više stotina hiljada izbjeglica došlo u Zapadnu Evropu, prije svega preko Njemačke i Austrije“, podsjeća „Hamburger Abendblatt".

„Izbjeglicama danas put krči 525 kilometara dugačka ograda. Posljedice toga su: preko 60.000 izbjeglica je ostalo zaglavljeno u Grčkoj, a u Srbiji oko 8.000. Ti ljudi ne mogu dalje prema sjeveru. Istovremeno ne žele nazad u svoje domovine", piše u tekstu u listu „Hamburger Abendblatt" u kojem se navode datumi važnijih političkih događaja kada je riječ o izbjegličkoj krizi, od kojih izdvajamo sporazum EU i Turske, priznanje Angele Merkel da je situacija sa izbjeglicama dijelom izmakla kontroli, do  plana EU kojim želi zaustaviti izbjeglice koje u EU dolaze preko Sredozemlja.

Izbjeglice koje skoro da nemaju šanse za dobijanjem azila u Njemačkoj, ubuduće će u većem broju dolaziti u Leverkusen, piše „Kölner Stadt-Anzeiger". Gradska vlada u Kölnu namjerava da od marta do kraja augusta u Leverkusenu okupi sve tražioce azila koji imaju male šanse za ostankom u Njemačkoj, a potiču sa područja Zapadnog Balkana i Gruzije. Savezni ured za migrante i izbjeglice i centralni Ured za strance u Kölnu će zahtjeve za azil, koje su podnijeli ovi ljudi, rješavati brže i odluke donositi u roku od sedam dana. Vlasti računaju da će se većina nakon negativnog odgovora za azil odlučiti na dobrovoljni povratak u svoju zemlju", piše Kölner Stadt-Anzeiger

Hiljadu maramica protiv zaborava

Berliner Woche je objavio opširan tekst o berlinskom Muzeju evropskih kultura i izložbi 1.000 maramica kao podsjećanje na žrtve ratova na prostoru bivše Jugoslavije. „Bolna sjećanja podsjećaju na ubijene u građanskom ratu u bivšoj Jugosalviji koji se vodio od 1991. do 1995. godine. Najtužniji vrhunac tog rata je bio 1995. godine i masakr u Srebrenici u kojem su Srbi ubili 8.000 ljudi. Masakr u Srebrenici se smatra najvećim masakrom od kraja Drugog svjetskog rata", piše Berliner Woche.

List prenosi riječi Remzije Suljić koja je od ukupno 1000 sama izvezna 100 maramica. „Svaka maramica ima svoju priču iza koje se krije jedan osoba koju sam poznavala i koja je ubijena bombom, granatom ili umrla od gladi", kaže Remzija koja je preživjela troipogodišnju opsadu Srebrenice.

„Mnoge ratom traumatizovane osobe su u Berlinskom udruženju „Südost Europa Kultur e.V." pronašli utočište. Oni su tu dobili psihološku pomoć u koju je spadao i rad na dizajniranju.  U okviru toga je umjetnica iz Švajcarske, Anna S. Brägger, razvila koncept rolne. Ona je spajala te maramice i na kraju je došla do platna dugačkog preko 47 metara. Posjetioci u okviru izložbe mogu čuti i audio snimak na kojem se čuju bolna sjećanja žena dok vezu maramice , ali izražavanje unutrašnjeg mira kojeg su našle u poslu", piše pored ostalog u tekstu objavljenom „Berliner Woche".

 

Preskoči naredno područje Više o ovoj temi