Jean-Didier Mertz stoji pored jedne palete s kamenim blokovima omotanima u plastičnu foliju. Na nekim od blokova su vidljivi tamni tragovi olova. Radi se o zidovima katedrale Notre Dame koji su se urušili nakon razornog požara u travnju 2019.

15. travnja 2019. čitav je svijet uživo pratio kako plamena buktinja uništava zaštitni znak Pariza. Vatrogasci su se danima borili protiv stihije, francuski predsjednik Emmanuel Macron je preko medija smirivao građane: "Mi ćemo Notre Dame izgraditi još ljepšom. I ja želim da se to dogodi u sljedećih pet godina".

Otada arhitekti, inženjeri, arheolozi, povjesničari umjetnosti i geolozi punom parom rade na analizama stanja katedrale Naše Gospe koja na otočiću usred grada stoji već osam i pol stoljeća.

Još se ne zna koliko je katedrala oštećena

Geolog Jean-Didier Mertz njegov tim iz laboratorija LRMH već godinu dana rade na pripremi obnove katedrale. U tu svrhu su prenijeli i dio blokova iz katedrale u svoj laboratorij udaljen 50-tak kilometara od Pariza. Sada bi LRMH trebao dati odgovore na pitanja o stanju katedrale.

Glavno pitanje je u kojoj mjeri se kameni blokovi iz urušenih zidova mogu ponovno upotrijebiti. Kamenolomi iz kojih su oni vađeni više ne postoje. "Pokušavamo pronaći nove, identične materijale. Osim toga moramo saznati u kakvom su stanju kameni blokovi koji se još nalaze u katedrali i kako su podnijeli visoke temperature tijekom požara", govori Mertz. Slično je i sa žbukom.

Stručnjaci iz LRMH-a djeluju po čitavoj Francuskoj i pružaju tehničku potporu pri obnovi i održavanju povijesnih spomenika. Ovdje djeluje čitav niz stručnjaka za različite materijale: kamen, drvo, beton, metal ili tkanina. Od kobnog požara prije godinu dana, cjelokupni Mertzov tim se bavi isključivo katedralom. No konkretnih rezultata i preporuka još nema. "Nažalost", kaže Mertz.

O kakvom pothvatu se radi, svjedoči preko 800 paleta, koliko ih se u međuvremenu nakupilo na trgu ispred katedrale. Niti jedan kamenčić ovako važne građevine ne smije završiti na otpadu. Sve se katalogizira. Mertz otkriva kako na svjetlo dana izlaze neki detalji koji bacaju novo svjetlo na arhitektonsku prošlost ove poznate građevine. Jer nisu svi zahvati zabilježeni u crkvenim knjigama. No rad LRMH-a se ne odnosi samo na prošlost nego prije svega na budućnost.

Olovni problem

Najveće muke pri čišćenju kamenih blokova stručnjacima zadaje olovo koje se rastopilo u požaru. Samo je u krovu bilo preko 200 tona ovog metala.

Toranj na križištu je bio težak 250 tona. Još dok je buktio požar je iz katedrale izneseno sve što se moglo iznijeti. Nekoliko dana kasnije su izvađeni i prozori. Otada na njihovom mjestu stoje ogromne čađave rupe.

Claudine Loisel, kemičarka u LRMH-u zadužena za vitraže, kaže kako su oslikani prozori u dobrom stanju. "Vatrogasci su dobro obavili svoj posao i izbjegli su termo šokove koji su mogli uništiti stakla", kaže Loisel i prisjeća se osjećaja sreće kada su vidjeli da su prozori ostali relativno netaknuti.

Korona usporila radove

Prozori su preživjeli no što je sa zidovima? Često se šire vijesti kako katedrali prijeti urušavanje. Najveći problem predstavlja metalna skela koja je još prije požara postavljena zbog obnove tornja na križištu. Od visokih temperatura se skela djelomice rastopila. Njezino uklanjanje iziskuje i dodatno učvršćenja kontrafora, tipičnih vanjskih potpora na gotičkim crkvama.

U početku je dugotrajno loše vrijeme sprječavalo nastavak radova, a sada je radove potpuno zaustavila kriza oko širenja koronavirusa. Macronov plan da se katedrala obnovi u roku od pet godina je već sad utopija. Arhitektonski natječaj za obnovu će biti raspisan tek u lipnju ako korona i tu ne pomrsi račune.

Do sada se već javilo nekoliko arhitekata s prilično neuobičajenim idejama, poput bazena ili vrtova na vrhu katedrale.

"Mislim da ne treba brinuti oko toga da će na vrhu katedrale biti sagrađen bazen. Mislim da će obnova Notre Dame proteći u duhu poštivanja povijesti i važnosti ove građevine", smatra Aline Magnien, direktorica LRMH-a.

S konkretnom obnovom bi se trebalo započeti 2021. ali kada se zaista kreće s radovima, trenutno ne može nitko reći sa sigurnošću. Milijarda eura za obnovu već čeka spremna.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android