1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaSjeverna Amerika

Godina dana Trumpa: Raskid transatlanskog partnerstva?

Christoph Hasselbach
20. januar 2026

Drugi Trumpov mandat donosi velike promjene u odnosima Njemačke i SAD-a. Pitanje Grenlanda moglo bi postati tačka razmimoilaženja, dok Njemačka balansira između sigurnosnih interesa i međunarodnog prava.

Friedrich Merz i Donald Trump
Friedrich Merz i Donald Trump: hemija štimaFoto: Evan Vucci/AFP

Dvojica vodećih njemačkih političara bila su posljednjih dana na razgovorima u Washingtonu  i vide situaciju potpuno različito. Potpredsjednik vlade Lars Klingbeil iz SPD-a konstatuje: „Transatlantski odnos koji smo dosad poznavali upravo se raspada." On je to rekao pod utiskom Trumpove prijetnje da će, ako bude potrebno, nasilno preuzeti Grenland, koji pripada Danskoj.

Drugi, ministar vanjskih poslova Johann Wadephul, poput kancelara Friedricha Merza iz konzervativne CDU, ne može razumjeti ovu uznemirenost: „Naše partnerstvo je snažno, sposobni smo djelovati i odlučni smo da ovo partnerstvo dalje razvijamo." SAD stoje politički i vojno u NATO-u „u potpunosti na strani Evrope".

Donald Trump (u sredini) razgovara sa šefovima država i vlada iz Evrope o ratu u UkrajiniFoto: Alexander Drago/REUTERS

Preuzimanje Grenlanda bi sve promijenilo

Je li ovo optimizam po svaku cijenu? Jer, upravo raste sumnja u ovaj oslonac na SAD-a kao saveznika. I to ne samo sumnja u to da li bi SAD zaista zaštitile evropske članice NATO-a u slučaju ruskog napada. Ukoliko bi SAD stvarno povrijedile državni suverenitet NATO partnera Danske, kako je rekla danska premijerka Mette Frederiksen, savez bi se raspao.

„Ovo su zaista dramatična i napeta vremena", kaže Amerikanka Rachel Tausendfreund iz Njemačkog društva za vanjsku politiku pri DW-u. „Njemačka se sada pita da li se treba pripremati za napad od strane svog najvažnijeg NATO partnera. U tom smislu, odnosi nikad nisu bili lošiji. S druge strane, kancelar Merz i Donald Trump, prema svemu što se čuje, imaju prilično dobar radni odnos."

Ali taj odnos ne može biti bezgranično neopterećen. Kada je riječ o napadima na Venezuelu i otmici predsjednika Nicolása Madura od strane američkih specijalnih jedinica, kancelar je bio oprezan i pravnu situaciju nazvao „kompliciranom", iako je akcija bila jasno kršenje međunarodnog prava. Međutim, pokazivati takvu suzdržanost sve je teže.

Johannes Varwick, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Halle, vjeruje da bi preuzimanje Grenlanda „zaista bila kap koja bi prelila čašu. Mislim da bi tada odnos povjerenja prema SAD-u vjerovatno bio nepovratno uništen. U principu, tada bi se morao pritisnuti taster za resetovanje i vidjeti na kojoj osnovi se ubuduće može sarađivati. Ali to će biti vrlo, vrlo teško, jer EU istovremeno u mnogim pitanjima naravno i dalje zavisi od SAD. Taj prekid bi bio skup, rizičan, ali vjerovatno neizbježan."

Razaranja u ukrajinskom Izjumu nakon ruskog napada: Prema američkim planovima, Ukrajina bi trebala odustati od teritorija i članstva u NATO-uFoto: Ukrainian Emergency Service/AP/picture alliance

Zavisnost od SAD je ogromna

Ovaj prekid odlučno želi izbjeći uvjereni „transatlantičar" Merz. Trump je, međutim, gotovo sve dosadašnje temelje ranog bliskog partnerstva bacio preko palube.

Merz još nije bio kancelar kada je Trump u februaru javno ponizio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Merz je tada rekao: „Najkasnije nakon Trumpovih izjava jasno je da dijelu Amerikanaca sudbina Evrope uglavnom nije bitna." Njegov prioritet je, kako je naglasio, pomoći Evropi da „korak po korak postigne nezavisnost od SAD-a".

Ali, to nije tako jednostavno, kaže Varwick: „Jedino što bi Trumpa zapravo moglo impresionirati jeste jedinstvena evropska pozicija. Na tome radi Friedrich Merz, ali razlike u interesima među evropskim državama i dalje su jako velike."

Merz u Washingtonu: Samo privremeni uspjeh

Tokom prošle godine odnosi su i dalje išli silaznom putanjom. Američke uvozne carine na evropsku robu posebno pogađaju njemačku ekonomiju s velikim izvozom. U ratu u Ukrajini, Donald Trump je sve jasnije pokazivao da bi za mir bio spreman uveliko izaći u susret ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i dati mu velike ustupke.

Ipak, uprkos svim sukobima – ili upravo zbog njih – Merz je početkom juna kao kancelar otputovao u prvu službenu posjetu Washingtonu. Sastanak je prošao bolje nego što se očekivalo, vjerovatno i zato što je Merz mogao reći da Njemačka sada želi mnogo više trošiti na odbranu, na čemu je Trump insistirao. No koncesija od strane Trumpa nije bilo.

Münchenska sigurnosna konferencija 2025.: Američka delegacija susreće ukrajinskog predsjednika ZelenskogFoto: Olha Tanasiichuk/Ukrinform/ABACAPRESS.COM/picture alliance

Povratak imperijalizma

Od decembra događaji se nižu jedan za drugim: u novoj nacionalnoj sigurnosnoj strategiji američka administracija upozorava Evropu na „civilizacijsko uništenje" kroz migraciju. Zapadna hemisfera proglašava se područjem američkog uticaja. Nakon akcije u Venezueli, prijetnja Grenlandu se ne smanjuje.

Savezna vlada se doima bespomoćno u nastojanjima da s jedne strane zadrži Trumpa kao zaštitnika Evrope i u potrazi za mirovnim rješenjem u Ukrajini, a s druge strane da ostane vjerna vlastitim vrijednostima: poštivanju međunarodnog prava i međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima.

Rachel Tausendfreund iz Njemačkog društva za vanjsku politiku ne vjeruje da će se SAD potpuno odmaknuti od Evrope: „SAD žele kalibrirati odnos s Evropom, žele preuzeti manji teret u zaštiti Ukrajine, ali čak i Trumpova administracija Evropljane još uvijek vidi kao partnera, iako su neki u vladi izrazito nastrojeni protiv EU."

Politolog Johannes Varwick smatra da Njemačkoj svakako predstoje olujna vremena, jer s Trumpom se vraća imperijalizam i pravo jačeg: „To je, naravno, vrlo loša vijest za Njemačku, jer je Njemačka, više nego bilo koja druga država, zavisila od stabilnog međunarodnog okruženja – kako sigurnosno tako i ekonomski. Njemački poslovni model je na nizbrdici a alternative još nema."

Njemački kancelar Friedrich Merz uručuje američkom predsjedniku Donaldu Trumpu rodni list svog djedaFoto: picture alliance/dpa/dpa Pool

Neprijateljsko raspoloženje prema Trumpu u domovini predaka

Krajem prošle godine iz Ureda kancelara je saopšteno da je Trump prihvatio Merzov poziv u Njemačku. Poziv je iznesen tokom kancelarove posjete Washingtonu u junu, kada je Trumpu uručen izvod iz knjige rođenih njegovog djeda, koji je u SAD emigrirao iz Kallstadta u Pfalzu.

Trump se vjerovatno osjećao počašćen, vjeruje Tausendfreund, što Njemačka cijeni njegovu porodičnu istoriju. Ali iz toga ne treba izvoditi pogrešne zaključke. „To ne znači da on ima bilo kakva osjećanja trajne povezanosti s Njemačkom."

Kako bi Trump mogao biti dočekan u javnosti, pokazalo je istraživanje ARD-Deutschlandtrenda početkom januara. Samo 15% ispitanih smatra SAD pouzdanim partnerom. 76% vjeruje da se Sjedinjenim Državama više ne može vjerovati. To je radikalna promjena raspoloženja u odnosu na period pod predsjednikom Joeom Bidenom.

Poziv u Njemačku iznesen je kada su odnosi već bili napeti, ali dugo prije najnovije eskalacije oko Grenlanda. Trenutno se čini gotovo nezamislivim da Donald Trump pod ovim okolnostima uskoro posjeti Njemačku. 

Preskoči naredno područje Aktualno na početnoj stranici

Aktualno na početnoj stranici

Preskoči naredno područje Ostale teme