Frankfurter Allgemeine Zeitung donosi u utorak (04.10.) osvrt o BiH godinu dana nakon izbora. List u tekstu pod naslovom „Bez gornjeg dijela“ piše da BiH, koja još uvijek nema formiranu vladu, doduše za sada nije oborila europski rekord, ali da ima sasvim dobre šanse. Tako autor osvrta Michael Martens podsjeća da je Belgija, polovinom septembra, 465 dana nakon parlamentarnih izbora, napravila prve kompromise ka formiranju vlade, BiH iza sebe ima tek „skromnih“ 365 dana. „No optimisti u Sarajevu su mišljenja da će belgijski brend biti prevaziđen,“ piše list.

„Glavni protagonisti dugotrajnih pregovora su bivši bosanski ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik... Lagumdžijini Socijaldemokrati imaju 42 mjesta u parlamentu. To ih uz Dodikovu stranku koja sebe označava kao Savez nezavisnih socijaldemokrata čini najjačom snagom. Lagumdžija je kao cilj tokom narednog legislativnog perioda naveo reformu Ustava. Reforma Ustava je godinama glavna tema svih unutarpolitičkih debata u BiH. Sa aktualnim ustavom, koji je definiran Dejtonskim mirovnim sporazumom, BiH naime nema izgleda da postane funkcionalna država ili uopće članica EU. Dodik nasuprot tome ne smatra da je Ustav uzrok problema, već samo postojanje BiH. Višenacionalna država je izrod nesposoban za život bez obzira na ustav, smatra Dodik. Sistematskom blokadom države kralj bosanskih Srba već godinama nastoji taj stav učiniti realističnim. Moć za to on ima. On godinama neosporno vlada Republikom Srpskom, a u međuvremenu koketira čak i sa pansrpskom karijerom. On je među Srbima omiljen jer se godinama sa inozemnim diplomatama u Sarajevu igra mačke i miša. Kada je jednom prilikom skupa sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem gledao košarkašku utakmicu u Beogradu posjetitelji su ga dočekali ovacijama, dok je Tadić izviždan. Tadićev predsjednički ured je nakon toga zamolio Dodika da više ne prisustvuje velikim sportskim događajima u Srbiji,“ piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.

I nakon Dodika Dodici

List međutim ocjenjuje da unatoč tome što Dodik važi za potencijalnog ugrožavatelja mira, stvarni problem u Bosni nije on nego Ustav koji takve političare proizvodi. „Aktualni Ustav će stalno producirati nove Dodike koji će uvijek nalaziti svoje birače. Stoga Bosna, a ne Kosovo, važi za probu EU u Jugoistočnoj Europi. Ukoliko propadne projekt Bosne to je opomena za sve one koji Europu vide kao multietnički model,“ piše FAZ. List izražava nadu da bi formiranje vlade mogla ubrzati financijska kriza u kojoj se zemlja nalazi.

Dvije stotine stranica svireposti

Sueddeutsche Zeitung piše o samoubistvu glavnog svjedoka na suđenju bivšem kosovskom ministru Limaju optuženom za ratne zločine.

„Bila je to sahrana u malom krugu. Tokom vikenda nekoliko stanovnika kosovskog sela Nashec sahranilo je posmtne ostatke muškarca koji je do sada u javnosti bio poznat kao svjedok X. Preminuli sada ima ime: Agim Zogaj. 54-godišnji otac četvero djece i bivši borac Oslobodilačke vojske Kosova bio je najvažniji svjedok u velikom procesu za ratne zločine koji je trebao početi koncem oktobra u Prištini. Zogaj je posljednja tri mjeseca živio u Njemačkoj. Zbog toga što svjedoci u procesima za ratne zločine nisu sigurni na Kosovu on je evakuiran iz zemlje. Njemačke vlasti dobile su u tom smislu molbu od predstavnika EULEX-a u Prištini. Tako je bivši čuvar u zatvoru UČK-a počeo živjeti kod svog brata u Duisburgu gdje ga je obilazila njemačka policije,“ piše list. U utorak je, kako navodi list, Zogaj počinio samoubistvo o čemu je SMS-om obavijestio svog brata.

„Zogajeva smrt otvara brojna pitanja. Je li bio primoran na samoubistvo? Je li imao psihičke probleme? Je li znao mnogo više o mogućim ratnim zločinima nego što je ispričao tokom istražnog postupka? Na meti kritika su se prije svih našle Pravosudna misija EU na Kosovu i njemačke vlasti za koje se navodi da nisu bile u situaciji krunskog svjedoka sačuvati od samoubistva....Svjedoka X je u iskazu na 200 stranica, u čijem je posjedu Sueddeutsche Zeitung, iznio podatke koji teško okrivljuju njegovog bivšeg zapovjednika Fatmira Limaja. U iskazu se navodi da je Limaj tokom rata 1998./99. godine u selu Klečka ubijao i zlostavljao zarobljene Srbe i kosovsko-albanske kolaboracioniste. Limaj je tada bio nazivan „Čelični komandant“...Proces protiv Limaja ni nakon ubistva glavnog svjedoka nije urgožen. Iskaz Agima Zogaja je protokoliran i snimljen. I u EULEX-u navode da on ostaje na snazi,“ piše Sueddeutsche Zeitung.

Autorica: Zorica Ilić
Odgovorni urednik: Svetozar Savić