Pozitivna iznenađenja su trenutno rijetka u međunarodnoj politici. Još više kada dolaze od nekoga poput Redžepa Tajipa (Recep Tayyip) Erdogana. Prije skoro godinu i po dana turski predsjednik je zaprijetio Grčkoj invazijom – „iznenada ćemo doći jedno veče”, najavio je tada. Ali juče (7. decembra 2023.) on se pojavio u Atini ne kao agresor, već kao miran komšija koji govori o „novoj eri“ u tursko-grčkim odnosima.

To je bila prva Erdoganova posjeta Atini poslije šest godina - od kojih su tri bile obilježene opasnim tenzijama između Grčke i Turske. Ali ovoga puta Erdogan je očigledno došao u Atinu riješen da pokaže svoje prijateljsko lice i grčkoj i međunarodnoj publici.

Kada se vratio u Ankaru, u džepu je imao potpisanu zajedničku deklaraciju o prijateljstvu i saradnji. To uključuje potvrdu grčkog premijera Kirijakosa Micotakisa da turskim državljanima koji žele da posjete ostrva u istočnom Egeju izdaje godišnje vize. Takođe dva obećanja: Grčka vlada želi da agira u Evropskoj uniji kako bi osigurala da turski poslovni ljudi i naučnici lakše dolaze do viza kada putuju u EU i da se obim bilateralne grčko-turske trgovine udvostruči.

Problemi "među braćom"

Turski predsjednik došao je sa polovinom svog kabineta na 5. sastanak Vrhovnog savjeta za saradnju - bilateralni forum za grčko-tursku saradnju koji je osnovan 2010. godine, ali koji se godinama nije sastajao. Erdogan se osmjehivao svim svojim sagovornicima - što je za njega neobično - i pored Kirijakosa Micotakisa govorio o "problemima koje braća mogu imati među sobom" koji bi se mogli riješiti uz malo dobre volje na obje strane. Erdogan se trudio da ne kaže ništa što bi moglo da uznemiri njegovog domaćina.

Lajtmotiv sastanka: naravno, razlike između Ankare i Atine oko suverenih prava i ekonomskih zona u istočnom Mediteranu su velike, ali o tome žele da razgovaraju neki drugi put. U ovom trenutku je važno da obje zemlje održe mirnu klimu u bilateralnim odnosima. Za Erdogana je važno da pokaže da je sposoban da održi dobre odnose sa barem jednim susjedom. Sa svoje strane, Micotakis želi da smiri tenzije u Egejskom moru do te mjere da se grčka javnost više ne plaši svog teškog susjeda.

Mirne vode

Želja da se izbjegne svaka mogućnost skandala bila je tolika da su Erdogan i Micotakis samo dali izjave za štampu. Uostalom, stavovi dvojice šefova država i vlada o kiparskom pitanju, ali i o ratovima u Ukrajini i posebno u Gazi, su dijametralno suprotni. Tako su novinari na konferenciji za štampu stajali kao žive kulise u sjedištu grčke vlade i - slušali. Jer, pitanja nisu bila dozvoljena.

Kirijakos Micotakis opisao je taj dan kao "poseban". Rekao je da je njegova "istorijska obaveza" da izgradi veze dvije zemlje. On se sa turskim predsjednikom dogovorio da dvije zemlje povedu „mirnim putem". „Ako ne možemo da premostimo naše razlike, bar razlike ne bi trebalo da izazovu krize", rekao je on. Erdogan je govorio, pomalo lirski, o „mirnim vodama" i o Egejskom moru, koje „želimo da pretvorimo u more mira i saradnje".

Dugo očekivana izjava prijateljstva

Vrhunac posjete bilo je potpisivanje Deklaracije o prijateljstvu dvije zemlje, o čemu se donedavno nije moglo ni sanjati. Otac sadašnjeg premijera, Konstantinos Micotakis, pokušao je u januaru 1992. da ubijedi tadašnjeg turskog predsjednika Sulejmana (Süleyman) Demirela u pakt o prijateljstvu. Bez uspjeha.

Više od tri decenije kasnije i nakon mnogo tenzija, to je postalo moguće 7. decembra 2023. Ovom Deklaracijom o prijateljstvu, Grčka i Turska se obavezuju da će se angažovati u stalnim konstruktivnim konsultacijama i da će se uzdržati od bilo kakve izjave ili akcije koja bi mogla da ugrozi održavanje mira i stabilnosti. Ovo je samo izjava namjere i nije obavezujuća po međunarodnom pravu. Međutim, to ukazuje da će se mirna klima u bilateralnim odnosima nastaviti.

Jednako obećavajući je bio i Erdoganov poziv Micotakisu da posjeti Ankaru sljedećeg proljeća. Obje strane pokušavaju da izgrade odnos povjerenja – sve dok se turski predsjednik, koji u početku želi da izgleda kao dobar komšija, ne predomisli.

Let's do business

Micotakis i Erdogan su ponovili cilj da se obim bilateralne trgovine udvostruči sa sadašnjih 5,5 milijardi dolara na 10 milijardi dolara za pet godina. Dvije zemlje žele da ekonomski bliže sarađuju. U okviru Vrhovnog savjeta za saradnju potpisano je ukupno 15 sporazuma i zajedničkih deklaracija u oblastima trgovine, investicija, izvoza, kulture, sporta,turizma, nauke i carina.

O teškim pitanjima pomorskih granica nije se razgovaralo. „Kada se steknu uslovi, možemo da pristupimo definisanju epikontinentalnog pojasa i Ekskluzivne ekonomske zone (EEZ)“, rekao je grčki premijer. U ovom trenutku, zaključak je da uslovi nisu sazreli.

- pročitajte još: Ugovor iz Lozane: 100 godina bez rata između Grčke i Turske

Što se tiče pitanja izbjeglica, namjera za saradnjom bila je jasno vidljiva na obje strane. Atina i Ankara žele da blisko sarađuju u budućnosti na ograničavanju ilegalne imigracije iz Turske u Grčku. U tu svrhu, na grčko ostrvo Lezbos i u Izmir u Turskoj biće poslati oficiri za vezu iz obalske straže obje zemlje - oni bi trebalo da koordiniraju mjere protiv neregularnih migracija. Grčki premijer je donedavno govorio o "hibridnom ratu" od strane Turske - sada se čini da je uvjeren u Erdoganovu spremnost da sarađuje po pitanju izbjeglica.

Ovaj tekst je prethodno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu