Kostas Janopulos, osnivač humanitarnog udruženja 'Dječji osmijeh' polako gubi strpljenje. Ovaj inženjer informatike već 20 godina pomaže djeci u nevolji i konstantno se bori protiv birokratije i nedostatkom finansijskih sredstava. No, zbog izbjegličke krize brige se nisu smanjile. Naprotiv. Samo u luci Pirej je, duže vrijeme i na dobrovoljnoj bazi, bilo angažovano 60 ljekara iz njegove organizacije. Država skoro da se nije ni zahvalila. Ali, je zato poslala račun na 53.000 evra. Razlog: I humanitarne organizacije bi morale u krizom pogođenoj Grčkoj da plate porez na imovinu, uveden 2012. - ENIFA, u cjelokupnom iznosu. Uz to je ljevičarski premijer Cipras, u vrijeme dok je bio u opoziciji, obećao da će ukinuti taj omraženi porez. Ali, porez ostaje i prijeti da će dotući jedno udruženje koje se finansira samo od donacija. Ali, ovo nije usamljen slučaj. I 'SOS Dječje selo' je dobilo podebeo račun - ENFIA porez na nekretnine u visini 92.000 evra.

"Opterećenje porezom nas sprečava da više pomažemo djeci", upozorava Janopulos u razgovoru za DW. On napominje još jedan primjer. Nedavno je, u drugom po veličini gradu u Grčkoj, Solunu, jedan dobrostojeći građanin, odlučio da 'Dječjem osmijehu' na određeno vrijeme na raspolaganje stavi viešspratnicu u kojoj je moglo da bude zbrinuto najmanje 50-oro djece; ali, kada je dobio da plati 50.000 evra ENIFA poreza, povukao je odluku. Za njega je jednostavno bilo previše da se odrekne stanarine i povrh toga plati porez.

Protesti u Solunu

Još ljući na vladu je nekadašnji policajac u penziji, Hristos Fotopulos. Čuvari reda su jedni od najvećih gubitnika krize, osjetio je to na svojoj koži i ovaj 59-godišnjak. "Nakon 40 godina u službi, 2015. odlazi u penziju. "Da nije bilo krize danas bih imao penziju u visini 2.000 evra", kaže on u razgovoru za DW. Umjesto toga, nakon više smanjenja, sada prima 1.295 evra, a u oktobru slijedi još rezanja, tako da će ovaj otac porodice imati penziju tek nešto iznad 1.000 evra. Ono što Fotopulosa posebno ljuti jeste to što je i ova vlada obećala kako neće više biti smanjenja penzija. A ni prethodna vlada nije mogla da održi obećanje i poništi prethodne odluke o smanjenju. Time političari gube na vjerodostojnosti. Bilo bi bolje da su nam od početka kazali istinu", kaže ovaj bivši policajac iz Katerinija, mjesta na sjeveru Grčke. Dok je bio aktivan policajac, angažovao se i u sindikatu. Jedno vrijeme je bio i predsjednik sindikata policije. On ne želi da prestane da se nada da će njegove kolege naići na razumijevanje kod Vlade Grčke. Za vikend će u svakom slučaju doći do protesta uniformisanih lica u Solunu. Tamo se očekuje da Cipras otvori sajam trgovine. Policijski službenici i vojska žele da podsjete ljevičarskog premijera na predizborna obećanja. Takođe su i penzioneri najavili protest.

Ali, Cipras pokušava da bude optimističan i to ne samo prema kreditorima. U utorak (6.9.) su grčki mediji objavili, pozivajući se na vladine izvore, kako je on uvjeren da će Atini na jesen biti uplaćena rata kredita u visini 2,8 milijardi evra. Ministri finansija evrozone su prije ljetnje pauze Grčkoj odborili kredit u visini 10,3 milijarde. To je prva tranša od dogovorenog paketa pomoći u visini 86 milijardi evra. Kreditori su doduše do ovog trenutka željeli da na raspolaganje stave 7,5 milijardi dok ostalih 2,8 treba da uplate u septembru, nakon što Grčka sprovede 15 zahtjevanih reformi. Do sada je ta zemlja sprovela samo dvije. List Katimerini smatra da je vlada u zakašnjenju. Nasuprot tome je državna televizija ERT javila kako je Cipras 'raspodijelio jasne naloge za sprovođenje 15 uslova'.

U međuvremenu zaostala nenaplaćena državna potraživanja od dužnika dostigla su tužni vrhunac, od preko 90 milijardi evra. Ako se nastavi sa krizom kada je riječ o državnim primanjima, Cipras će morati da preduzme bolne budžetske korekcije. A Grčka se u maju kod kreditora na to i obavezala. Mnogo toga zavisi do toga da li će do kraja godine biti ostvaren prihod u visini tri milijarde evra od ENFIA poreza. Šta onda činiti? Ovo pitanje se nameće i Kostasu Janopulosu. "Prije nekoliko godina, još prije najnovije promjene vlade u Atini, smo se nećkali da plaćamo ENFIA porez na nekretnine. A onda nam je s računa skinut novac, što takođe za nas nije opcija", kaže šef 'Dječiji osmijeh'.