Tragedija s izbjeglicama ispred obale ostrva Hios 3. februara 2026. izazvala je žestoku kontroverzu u Grčkoj. Nakon prilično kratkog šoka u grčkoj javnosti zbog smrti 15 izbjeglica iz Afganistana u regiji Egeja, pojavila su se brojna neugodna pitanja.

Kako su tačno ti ljudi izgubili živote? Zašto se brod obalske straže sudario s čamcem krijumčara ljudi? Jesu li granični službenici mogli spriječiti tragediju? I na kraju: ko je odgovoran za smrt migranata?

Zapravo bi na sva ova pitanja trebala odgovoriti nezavisna institucija – ali zasad ulogu obalske straže istražuje visoki službenik upravo te iste službe. Povjerenje grčke javnosti u takve istrage ionako je ograničeno, posebno nakon tragičnih nesreća s velikim brojem žrtava kod Farmakonisija (2014, 2015) i kod Pilosa (2023).

Od 2015. do 2025. godine u Egejskom moru život je izgubilo 3.148 ljudi – svi u incidentima koji su, prema podacima UN-ovog komesarijata za izbjeglice UNHCR-a, mogli biti spriječeni. Osim toga, kod Hiosa – kao i kod Pilosa prije dvije godine – kamera na patrolnom brodu obalske straže, koja je mogla snimiti incident, nije bila uključena. Zbog toga je malo vjerovatno da će doći do potpunog rasvjetljavanja slučaja.

Šta se dogodilo 3. februara?

Do sada je o okolnostima nesreće poznato sljedeće: 3. februara u 21 sat, brzi čamac obalske straže, koji je patrolirao morskim područjem između Hiosa i ostrva Inuses, uočio je gumeni čamac dug osam metara s oko 40 ljudi na njemu. Kako je obalska straža službeno saopštila, kapetan patrolnog broda sirenom i megafonom pozvao je čamac krijumčara da se zaustavi. Umjesto toga, vozač čamca je navodno ubrzao i udario u brod obalske straže.

Zbog toga se čamac s izbjeglicama prevrnuo, a putnici su završili u moru. Iz mora je izvađeno ukupno 14 mrtvih, dok je jedna žena podlegla povredama nakon što je prevezena u bolnicu. Prve obdukcije pokazale su da se niko nije utopio: ljudi su umrli od povreda zadobijenih u sudaru.

Spašene su 24 osobe, među njima 11 djece. Prevezeni su u bolnicu s prijelomima kostiju i unutrašnjim povredama nastalim usljed sudara. Svi spašeni su Afganistanci, osim jednog državljanina Maroka. On je uhapšen kao krijumčar, nakon što su ga identificirale dvije osobe s prevrnutog čamca.

„Granična zaštita ne funkcioniše bez mrtvih"

Za sada niko sa sigurnošću ne može reći da li se sudar dva plovila dogodio onako kako tvrdi obalska straža. Niko ne zna je li gumeni čamac migranata udario u robusni brod obalske straže – ili je bilo obrnuto. Ipak, ministar za migracije Thanos Plevris požurio je da prihvati verziju obalske straže i čestita posadi, rekavši da je „dobro obavila svoj posao".

„Tragični događaj na Hiosu pokazuje koliko je važno da se borimo protiv ubilačkih krijumčara ljudima", izjavio je Plevris na početku parlamentarne rasprave o novom „Zakonu o legalnoj migraciji" dan nakon nesreće (4.02.2026). Ministar, koji dolazi iz krajnje desne stranke LAOS, često se hvali svojom tvrdom imigracionom politikom. Još 2011. godine izjavio je da granična zaštita „ne može funkcionisati bez mrtvih". A prvog dana na funkciji, u julu 2025., najavio je da će Grčka uskoro postati „evropska zemlja s najstrožim pravilima prema onima koji ilegalno ulaze u zemlju".

Nalozi za pushbackove?

Znači li to da obalska straža dobija naloge za provođenje pushbackova? I da su 15 mrtvih Afganistanaca na obalama Hiosa žrtve takve politike? Ljudi koji su u četvrtak nakon tragedije (5.02.2026) izašli na proteste u Atini i Solunu bili su uvjereni u to. Na njihovim transparentima istaknut je zahtjev: „Bez ograda, bez pushbackova, bez ubistava."

U parlamentu su opozicioni zastupnici bili oprezniji: nisu direktno optuživali vladu niti napadali pripadnike obalske straže, ali su zahtijevali brzo i temeljito rasvjetljavanje slučaja. „Riječ je o tragičnom događaju koji mora biti temeljito istražen, a ta istraga ne smije se oslanjati ni na saopštenje obalske straže niti – još manje – na izjavu ministra za migracije", rekao je šef poslaničke grupe socijaldemokratske stranke PASOK, Dimitris Mantzios.

„Na čijoj ste strani?"

Ali čak je i ova umjerena izjava razljutila ministra. „Vi možda vjerujete krijumčarima, ja vjerujem grčkoj obalskoj straži", odgovorio je Plevris Mantziosu. Više zastupnika vladajuće stranke uputilo je opoziciji otrovno pitanje: „Na čijoj ste strani? Na strani obalske straže koja štiti naše granice ili na strani krijumčara?"

Desno orijentirani dnevni list Estia čak se na naslovnici zapitao: „Jeste li na strani trgovaca robljem ili Grčke?" Stranke ljevice, poput PASOK-a, SYRIZA-e i Komunističke partije, trebale su odgovoriti na to pitanje. Na društvenim mrežama atmosfera je bila još gora, a prag suzdržavanja mnogo niži. Mnogi korisnici slavili su smrt „ilegalnih imigranata" i veličali obalsku stražu.

Mitsotakis: Obalska straža nije „služba za doček"

Premijer Kyriakos Mitsotakis izbjegao je grub ton svog ministra. Ipak, u intervjuu za američki magazin Foreign Policytvrdio je da bi „bez obalske straže broj mrtvih bio još veći".

Graničari, rekao je Mitsotakis, „nisu komitet za doček", njihov cilj je zaštita granica Grčke – ali moraju i spašavati ljude od opasnosti. Migracijsku politiku Grčke opisao je kao „tvrdu, ali pravednu". Naglasio je da svako, ko ilegalno uđe u zemlju i nema pravo na azil, mora biti vraćen.

Ta „tvrda ali pravedna" politika očito odgovara današnjem evropskom stavu o izbjegličkom i migracijskom pitanju. Brisel je „u bliskom kontaktu s grčkim vlastima" i „pomno prati razvoj događaja", izjavio je Markus Lammert, glasnogovornik Evropske komisije. I dodao: Svaki život izgubljen na moru „tragedija je, koja leži u rukama krijumčara".