Die Welt piše: "Grčka ponovo piše istoriju. Nakon najvećeg bankrota svih vremena, ova zemlja je u rekordnom roku ponovo postala kreditno sposobna. Vlada ubrzanim tempom radi na povratku na finansijska tržišta. Još u prvoj polovini ove godine Atina želi prodati grčke obveznice u obimu od dvije milijarde eura. Do kraja godine bi se kod privatnih investitora moglo sakupiti pet milijardi eura. Ukoliko ti planovi uspiju, to bi bio prvi korak kojim bi ova krizom pogođena zemlja opet bila u stanju da finansijski stoji na svojim nogama.

Comeback na finansijska tržišta još ove godine bila bi senzacija. Konačno, tek je prošlo dvije godine kako su investitori, kako privatni tako i institucionalni, na grčkim obveznicama izgubili 100 milijardi eura. U martu 2012. je Atina, orkestrirana iz Brisela, povjeriocima njihovih helenskih obveznica nametnula drastični oprost duga. Sa dugom od 178 posto Grčka je nakon Japana druga po redu najzaduženija nacija na svijetu.

Izbjeći treći paket spasa

Sada je očito da Grčka želi izbjeći treći paket spasa, koji je povezan sa strogim mjerama štednje. Umjesto toga ona privatne investitore želi napumpati novcem. Pored toga Atina želim umjesto nove pomoći, da iskoristi neiskorištene fondove pomoći. 11 milijardi eura, zamišljenih da posluže rekapitalizaciji grčkih banaka, je neiskorišteno. Sve u svemu Atina radije igra na kartu finansisjkog tržišta i čini se da kažnjava sve pesimiste za pogrešne procjene. Investitori su se bukvalno bacili na ovu zemlju", piše die Welt u članku pod nazivom 'Grčka pred senzacionalnim Comebackom'.

Isti list u komentaru pod nazivom "Na svojim nogama" primjećuje: "Nevjerovatnih 240 milijardi međunarodne pomoći Grčkoj nisu potrošene uzalud. To je zasluga politike spasa EU, koja je Grčku ponovo postavila na noge. Eurozona je Grčkoj nametnula strogu budžetsku disciplinu i reforme", zaključuje Die Welt.

Ublažiti socijalni aspekt krize

Sueddeutsche Zeitung na istu temu komentira: "U evropskom stavu prema Grčkoj došlo je do vidljivog švenka (zaokreta). Ova zemlja se ne ocjenjuje samo na osnovu brojki, već kao zajednica građana, koji moraju proći kroz teška vremena. Njemačka vlada spada u one koji taj švenk posebno potpomažu. Njemačka je pritsla na isplatu novih kredita, iako Grčka zaostaje u reformama i programu štednje. Njemački ministar finnasija Schaeuble najavljuje ekonomsku pomoć putem Kreditnog instituta za obnovu i naglašava da se sada mora u obzir uzeti socijalni aspekt.

Švenk pokazuje da je staro načelo, po kojem se Grčka posmatra kao jedna vrsta preduzeća kojim se mora upravljati efikasnije, bilo pogrešno. Krajem maja građani Grčke izlaze na lokalne izbore i izbore za Evropski parlament. Nakon toga će biti jasno da li je krizni menadžment EU takav, kakvim želi da se prikaže: u funkciji dobrobiti građana, Atine i cijele Evrope.

Autorka: Jasmina Rose

Odgovorni urednik: Svetozar Savić