Samo Njemačka mora da isplati 22 milijardi eura garancija u slučaju da Grčka ne bude u stanju da vrati posuđeni novac. Njemačka kancelarka Angela Merkel prije godinu dana nije vjerovala da Grčka neće biti u stanju da vrati novac.

"Grčka do sada nije bila nelikvidna, a nisu se obistinile ni najmračnije prognoze o takvom razvoju u drugim članicama EU. Umjesto toga Grčka je usvojila ambiciozan program štednje i uspješno plasirala državne obveznice na finansijsko tžište", tvrdila je Merkel.

Bolno triježnjenje

Danas je stanje u Grčkoj potpuno drugačije. Ni najveći optimisti više ne vjeruju da je obećana pomoć dovoljna. Skoro je potpuno isključeno da će Grčka na tržištu kapitala u dogledno vrijeme samostalno dobiti nove kredite. Grcima je hitno potreban novac i oni željno čekaju isplatu sljedeće rate već odobrenog kredita od 12 milijardi eura. To je dovoljno samo da zemlja ne potone i da se nekako održi na površini.

Naredni program hitne pomoći je na pomolu. Riječ je o 60 do 70 milijardi eura. Teret se, prema mišljenju njemačkog ministra finansija Wolfganga Schäublea, mora raspodijeliti fer i ravnomjerno. Ovaj novac ne smije biti uzet samo od poreskih obveznika već i banke moraju dati svoj doprinos.

Schäuble očekuje "doprinos" privatnih banaka

I upravo tu počinje ideja reprogramiranja duga. Grčka bi kredite trebala otplatiti puno godina kasnije i pod puno manjim kamatama, nego što je prvobitno planirano.

Za to bi se u akciju spašavanja morali uključiti i privatni povjerioci. Pitanje je međutim da li su oni spremni da to urade dobrovoljno. Za njemačkog ministra finansija Wolfganga Schäublea to je veoma važna stavka.

"Pri tome centralna stavka ne bila ne da se dobije na vremenu dok zemlje euro-zone pomažu Grčkoj, već da se spriječi da se privatni sektor izvlači od odgovornosti", ka#e on.

Francuska se protivi reprogramiranju dugova

U EU se vodi žestoka diskusija o reprogramiranju dugova. Francuska ministrica finansija i kandidatkinja na mjesto šefa MMF-a Christine Legard je protiv ove ideje. I Evropska centralna banka odbacivala ju je do sada. Čak i predsjednik Njemačke centralne banke Jens Weidmann upozorava na opasnost.

Kritičari smatraju da bi posljedice reprogramiranja grčkog duga bile nesagledive. Banke bi mogle dospjeti u poteškoće, ukoliko svoje kredite Grčkoj dobiju isplaćene znatno kasnije nego što je bilo planirano i uz puno manje kamate. Pored toga bi i države poput Portugala i Irske mogle doći na sličnu ideju i tražiti prolongiranje otplate kredita. U tom slučaju bi mogao nastupiti bolni efekat domina.

Iako je to za mnoge veoma rizičan potez, njemački ministar finansija u reprogramiranju dugova vidi jedinu šansu. Jedno je sigurno, da bi je sproveo moraće uložiti puno truda.

Autor: Leon Stebe/Jasmina Rose

Odg. ur.: Azer Slanjankić